Stara narodna uzrečica kaže da kad bedaki imaju peneze, kramari tržiju. Ta uzrečica skoro savršeno opisuje NFT tržište. Hrpa tragača za zlatom uključila se u NFT groznicu i pokušava nešto zaraditi dok groznica još traje. Bedaki su vlasnici kripto valuta koji nikako da dočekaju novi veliki skok pa s NFT-ovima vide novu priliku. Bedaki su i oni koji su propustili zaradu na kripto valutama pa sada hvataju ovaj vlak.

Kao što kramari uglavnom prodaju jeftinu robu slabe kvalitete tako i većina NFT trgovaca prodaje robu koja nema neku vrijednost, a u velikom broju slučajeva NFT kramari uzimaju tuđa djela i pokušavaju zaraditi na tome. NFT piratstvo je buknulo i zadaje glavobolje umjetnicima od kojih neki spominju kako su im djela ukradena, zapravo iskorištena, nekoliko tisuća puta.

Jedna ekipa se dosjetila i odlučila je svoju NFT ponudu temeljiti na Magic: The Gathering kartama. Wizards of the Coast su im poslali jedno lijepo pismo u kojem su ih zamolili da to ne rade jer su te karte njihovo vlasništvo. MTG kramari su odustali od svojeg nauma, ali su Wizardse optužili da su veliki neprijatelji i diskriminiraju Web3 svijeta, tehnologiju i cijelu zajednicu.

Zanimljivo je kako NFT navijači komentiraju taj slučaj i pitaju se da zašto bi netko trebao imati intelektualno vlasništvo nad nečime da od toga napravi NFT?! Budući da nema neke zakonske regulative oni smatraju da s NFT-ovima mogu raditi što žele. Drugi si zabijaju efektan autogol s tvrdnjom da se s kupnjom NFT-a ionako ne dobija nikakvo vlasništvo pa ne vide problem u tome da se koriste tuđa djela. Spominju i kako je NFT tek link na poslužitelj gdje se nalazi neka slika/sadržaj i zbog toga legalnost NFT-a nije problem. Sličan argument su nekada koristili i vlasnici torrent trackera. Jednog dana taj sadržaj može biti maknut s poslužitelja na kojem se nalazi i neće više biti dostupan, ali kramari vas uvjeravaju da to nije problem jer vi niste ni kupili sadržaj već link na njega, a on će i dalje ostati u blockchainu.

Gustav Klimt - "Poljubac"

Na stranu sad sve te mutne igre, idemo pogledati kakvo je stanje s ponudama u kojima nema spora o intelektualnom vlasništvu. Bečki muzej Belvedere odlučio je digitalnu inačicu slike Gustava Klimta "Poljubac" podijeliti na 100 redova i 100 stupaca i tih 10000 dijelova ponuditi kao NFT. Ponuda je prigodno krenula na Valentinovo, a cijena jednog dijela slike bila je 1850 eura. Do sada su prodali nešto manje od 19% predviđenih dijelova.

Upravitelj muzeja je izjavio kako je činjenica da je svaki dio jedinstven čini taj token vrlo vrijednim. Međutim izgleda da su stavili preveliku cijenu za taj NFT, možda bi s manjom cijenom imali veću prodaju i na kraju zaradili više?!

Zašto bi netko kupio taj NFT i što onda ima od toga? Već smo naučili da je NFT samo link na sliku koja se negdje nalazi. Postajete vlasnik samo tog linka, a originalna slika je i dalje u 100% vlasništvu muzeja. Ako ste platili NFT u želji da podržite rad muzeja onda tu priča staje, svoj cilj ste izvršili. Ako ste mislili zaraditi na preprodaji onda ste u ovom slučaju promašili, kolekcija očito neće biti rasprodana i cijena tokena može krenuti samo na niže. Vlasništvo nad linkom? Ako vas to neće razočarati vjerojatno će to ostati samo na sentimentalnoj vrijednosti.

Podaci s tržišta NFT-ova pokazuje da im s vremenom cijena samo pada. Kod uspješnih kolekcija, koje su rasprodane, postoji mogućnost zarade dok je roba još vruća i dok traje interes. Ako je izdavač kolekcije bio malo pametniji pa je označio neke dijelove kolekcije kao rijetke tu postoji prostor za zaradu ako ste dovoljno sretni pa ste izvukli taj rijetki primjerak i prodali na vrhuncu interesa. Kad interes prestane cijena pada i to je pravilo kod skoro svih kolekcija.

Neki izdavači pribjegavaju raznim trikovima da podignu interes - tako je jedan od njih objavio kako je kolekcija rasprodana i prekinuo prodaju iako je prodano samo 30% primjeraka iz nje. I nije jedini s takvom taktikom.

Drugi kupuju vlastite NFT-ove kako bi potaknuli interes i podigli cijene. Ako vas zanima sažetak priče, ali i više od toga, možete provjeriti što piše u 2022 Crypto Crime Reportu.

Zaključak

Idealna budala za NFT kramare je netko tko baš i ne razumije tu tehnologiju, ali želi iskoristiti val popularnosti i sanja o velikoj zaradi pa će kupiti bilo što. Većina kupaca nema pojma što kupuje.

Val će iskoristiti neki ponuditelji koji će popularnost NFT-a iskoristiti da prodaju neke usluge ili robu koju inače ne bi mogli tako lako prodati, ali evo NFT začin će im pomoći u tome. Isto tako kao što skoro polovica startupa koji su se reklamirali kao AI nisu imali nikakve veze s umjetnom inteligencijom.

Kao što su nekada pojedinci profitirali prodajući alate i robu tragačima za zlatom tako postoji prostor za zaradu onima koji će pomoći drugim tvrtkama da kreiraju i objave svoje NFT-ove jer uskoro bi poslovni partneri mogli pitati "još niste objavili svoj NFT, pa što čekate?"

NFT kao koncept mi ima smisla, možda najviše u područjima gdje se stvaraju digitalni predmeti, ali nema ga smisla gurati baš svuda. Industrija igara je u pogledu korištenja NFT-ova dosta suzdržana, izgleda da još nikome nije jasno kako to najbolje iskoristiti, ali potencijal postoji.

Prvi mačići se u vodu bacaju, ja čekam NFT 2.0. ;-)