Loši i dobri

klinci

Peticija 'Crtići u 7 i 15' danas ima samo sentimentalnu vrijednost. Crtića ima dovoljno i na našim televizijama, na satelitskim programima, videoteke imaju vrlo dobru ponudu recentnih cjelovečernjih animiranih filmova. Crtići ne znače isto današnjoj djeci koliko su značili nama. Ali mi smo barem gledali kvalitetnije crtiće. Ili mi se to samo čini iz današnje perspektive?

Američka produkcija je samo slijed puta kojim su davno krenuli, ali oni koji su me stvarno negativno iznenadili su Japanci. Njihovi crtići su komatozni. Kao klinac imao sam izgrađenu predodžbu o njima kao marljivom i časnom narodu visokih moralnih vrijednosti. Crtići su mi pokazali kako je ta predodžba bila loša. Osnovni motiv koji se provlači kroz njih je skupi sve, skupi sve, skupi sve. Ili je crtić dosadna, ponavljajuća dramatizacija obične (ili neobične) igre kartama. Pedofilija je skoro neizostavni element (sjetite se samo onog starog učitelja u Dragon Ball Z-u koji je neprestano slinio nad klinkama), a infantilnost nekih ženskih likova (Mjesečeva princeza) ne meže nadmašiti nijedan lik iz američkih serija/filmova za mlade.

Nisu svi Japanci tako loši. Miyazaki je majstor. Spirited Away sam posudio u videoteci da ja pogledam, ali slučajno ga je pogledao i moj Petar (4) i dopao mu se. Haku mu je postao omiljeni lik, a uz pomoć njega mi je bilo lakše objasniti gdje se to sunce skiće po noći (sad je Sunce kod Hakua).

BBC je klasično dobar sa svojim animiranim filmovima za klince. Skoro svaki od njih ima i odgovarajuće web stranice na kojima klinci mogu odigrati jednostavne igre: Mali roboti, Bob graditelj... Šteta što još jedni favoriti mojih klinaca nemaju svoj virtualni dom na Internetu: A je to?


Ali definitivno jedan od najboljih crtića za djecu koji se može vidjeti na tv-u su Sićušni planeti (Tiny planets). Bing i Bong su dva simpatična dlakava lika, izvedena u formi jednostavne 3D animacije, koji žive između gomile malih planeta i u svakoj epizodi uz igru i zabavu pokušavaju djecu nečemu naučiti (kako miješanjem osnovnih nastaju druge boje, kako se mijenjaju godišnja doba, kako se uz pomoć sjena mogu raditi različiti likovi). Na njihovim stranicama nalazi se dosta zabavnih i lijepih igara i aktivnosti za klince. A ako ste na dovoljno brzoj vezi onda možete uživati i u streamingu skoro 30 epizoda i spotova.

Na tragu strane konkurencije je i naš Hlapićev portal. Sam crtić nije loš, ali je daleko od onoga standarda na kojeg nas je naučio profesor Baltazar. Zaista je vrijeme da se taj brand na odgovarajući način iskoristi. Ali ne samo za reklame našeg omiljenog monopoliste...



Komentari

21. veljače 2006. 14:56

nikad ne bih ocekivao da cu na vukovim stranicama citati o crticima koje gleda moja sestra (5) :) vjerni citatelj ;)

21. veljače 2006. 15:28

U opisu roditeljskih dužnosti mi je i briga o crtićima, a znam da još neki od čitatelja ovog bloga imaj klince pa da podijelim saznanja... A iznenadio bi se da znaš o čemu još ja pišem (ne ovdje). :-)

21. veljače 2006. 15:55

Pa ajde iznenadi nas :)

21. veljače 2006. 18:24

Npr. pišem kolumnu u jednom lokalnom glasilu, na lokalnom narječju...:-)

23. veljače 2006. 10:05

Ah ti Turopolci...

23. veljače 2006. 10:23

Zapravo ja nisam iz Turopola, živim u selu kojeg su se Turopolci odrekli tamo negdje krajem 14. stoljeća u korist Kaptola za neke sitne, beznačajne benificije. :-)