Clarion je ime koje će većina ljudi prvo povezati s audio uređajima nego s informatikom. Većina informatičara će to ime povezati s generatorom aplikacija za kojega njegovi korisnici ne štede riječi pohvale. Po njemu pljuju oni koji su ga probali po obrascu instaliraj, klikni tri puta, ništa nisam skužio, to je smeće. A što je zapravo taj Clarion?
Moj prvi susret s Clarionom bio je na fakultetu. Asistent je nešto petljao na svojem računalu, pokretao neku aplikaciju. Na moje pitanje što je to odgovorio je: "To je Clarion, ali to ti je previše komplicirano." Mda, kao da je Bosancu na vrhu nebodera rekao da ne može skočiti. Arhivirani clarion2.1 direktorij stao je na dvije 3.5" diskete. Doma sam ga raspakirao i prije svitanja već sam imao gotovu aplikaciju za katalogizaciju disketa, adresar i nekoliko manjih probnih aplikacija. To je bilo to. Moja potraga za alatom za brzi razvoj aplikacija je završila. S "dvojkom" nisam napravio nijednu ozbiljnu aplikaciju jer je izašo Clarion 3.0. Ono što je on donio bila je svemirska tehnologija naspram "dvice". Podrška za nekoliko formata baza (Btrieve, Clarion, TopSpeed, dBase III i IV, FoxPro, FoxBase, Paradox), jednostavan database dizajn u Dictionary editoru, lako kreiranje korisničkog sučelja uz pomoć obrazaca (templates), relativno dobar report generator, jednostavan i moćan programski jezik. Problem sortiranja po našim slovima i rasporedu te različiti printerski kodovi riješeni su na kranje jednostavan i efikasan način. U to mračno vrijeme DOS-a i vladavine Clipper aplikacija, Clarion je bio naprijed nekoliko svjetlosnih godina. Ono što je u njemu bilo najbolje bio je koncept na kojem se temelji generator aplikacija dok je sama izvedba bila nešto slabija.
"Nikad ne vjeruj x.0 inačici" bilo je pravilo s Clarion proizvodima. 3.0 inačica je bila skoro neupotrebljiva, a većinu problema uspjeli su srediti do 3.008 inačice. TopSpeed baza postala je upotrebljiva tek od 3.102 inačice. Za razliku od "dvice" "trojka" je bila gladna memorije i tek su s DOS Extenderom i protected modom aplikacije mogle lakše disati. Sam generator i njegovo sučelje bili su puni bugova. Rezultirajuće aplikacije bile su puno bolje. Osim što su bile prokleto osjetljive na loš hardware. Čuveni "Processor Violation" me ponekad izludio. Poruka o greški koju je bacila umiruća aplikacija nikada nije imala smisla.
Glavni razlog što se Clarion nije raširio među hrvatskim programerima poslovnih aplikacija je neuobičajeni način rada i nedostatak dokumentacije. Ja sam čak jedno vrijeme odustao od "trice" jer je bila dosta različita od "dvojke", ali sam joj se vratio kad sam uspio nabaviti fotokopirana uputstva. Platio sam ih 100 DEM u vrijeme kad je prosječna plaća bila 250 DEM. I tada je počeo moj streloviti napredak. Prvu aplikaciju za videoteku napravio sam za tri dana. Problem se javio kod instalacije kada sam shvatio da korisnik ima zeleni hercules monitor, a ja sam napravio aplikaciju u bojama. Problem se riješio sam od sebe. U standard.sty datoteci bile su definirane boje za MONO i COLOR mod. Ukoliko je korisnik želio drugačije boje to sam rješavao na licu mjesta editirajući spomenutu datoteku gdje su bile pobrojane sve kontrole koje su se koristile u aplikaciji.
Malo je nepravedno nazivati stvaratelje Clarion aplikacija programerima jer za neke jednostavne aplikacije nije bilo potrebno napisati ni reda koda. Velik broj Clarion korisnika ne bi znao riješiti zadatke na natjecanju iz programiranja za osnovnu školu. Ta lakoća rada s Clarionom bila je za neke razvijatelje aplikacija poput američkog sna. Šofer kamiona ili vlasnik fitness salona preko noći postali su "programeri" složenih aplikacija. Firma u kojoj sam se zaposlio kao Clarion programer imala je ozbiljni problem. Koristili su alat s kojim je razvoj aplikacija bio još brži nego u Clarionu, ali bio je interpreter i imao je neke ozbiljne nedostatke. Slijedne obrade znale su potrajati i nekoliko sati. S tim alatom njima se dogodila jedna nevjerojatna stvar. Obično korisnici iskoriste 5, 10 ili 15% mogućnosti nekog programa. Oni su uz dodatne TSR programe taj postotak digli na 150%, njihov alat imao je mogućnosti koje ni njegovi tvorci nisu predvidjeli. Razvoj tog alata je prekinut i direktori su tražili alternativu. Te 1995. godine trebao sam krenuti s razvojem Windows programa u Clarionu, ali sticajem okolnosti za razvoj je ipak odabrana DOS inačica. Slijedeće 4 godine bio sam tutor svim novim slagačima Clarion aplikacija u firmi. Uglavnom to nisu bili programeri, neki od njih nisu znali upaliti računalo prvi dan na poslu, ali su za mjesec-dva veselo štrikali nove aplikacije.
Odgođeni prelezak na Windows platformu bio je nužan i polako sam se bavio s Windows inačicama Clariona. 1.x i 2.x inačice bile su preslikani Clarion for DOS 3.102. Kasnije su počeli dodavati nove mogućnosti, ali osnovni princip je ostao isti. Iako je još uvijek jedan od najboljih izbora za tipične hrvatske poslovne aplikacije, Clarion je sa svakom novom Windows inačicom sve lošiji i lošiji. Ekipa prebjega iz Borlanda, koja je bila zaslužna za DOS inačicu, odavno je napustila firmu. Neki novi klinci takmiče se tko će proizvesti što više bugova u x.0 inačici. Clarion još živi samo zahvaljujući staroj slavi i inertnim slagačima aplikacija koji ne žele ili ne mogu preći na neki drugi alat.
Obična Clarion aplikacija uz pomoć samo jednog klika na samo jedan checkbox može postati web aplikacija, ali dobiveni rezultat ne izaziva ništa drugo nego sažaljenje. Clarion je za mene već godinama završena priča. Da su DOS inačicu preveli na Linux u vrijeme kad je počeo dobivati na popularnosti, najvjerojatnije bi dobili velik broj korisnika, a broj POS i knjigovodstvenih rješenja pod Linuxom bi bio puno veći. Ali vodeći ljudi nisu slušali prijedloge korisnika na svojoj news grupi. Clarion za Linux ostao je samo još jedan mit. Bilo je nekih pokušaja Open Source Clariona, ali nisu zaživjeli.
Iako bih još i danas mogao slagati aplikacije u Clarionu odustao sam do toga jer sam osjetio da se događa toliko novih stvari i nisam želio ostati po strani. Clarion je slijepa ulica u kojoj možete bez problema igrati badminton jer nema uopće nema prometa. Vrata malih dućana su širom otvorena, prodavači-vlasnici čavrljaju i dovikuju se jedni s drugima. Idila. Zaboravljeni svijet.
