Jutarnji list u dva izdanja objavljuje englesko-hrvatski Informatički enciklopedijski rječnik. Iako autori zaslužuju pohvale zbog obima posla kojeg su učinili, ipak mi se čini da rječnik ne zaslužuje pridjev “enciklopedijski”. Opis nekih pojmova ispod je razine opisa koji se pojavljuju u domaćim, popularnim informatičkim tiskovinama (najčešće u izdvojenim okvirima uz neki tekst). Jedna od stvari koja smeta je i to što se u opisima pojavljuju zagrade u kojima nas autori upućuju da pogledamo pojam koji smo upravo spomenuli. Npr. kad bih ja (v. Wolfwood's Crowd blog) ovaj blog (v. blog) pisao na način koji koriste autori (v. autori) rječnika (v. Informatički enciklopedijski rječnik) onda bi to vama, mojim posjetiteljima (v. visitors) izgledalo otprilike ovako. :-) Iako je u nekim slučajevima takvo objašnjenje i upućivanje na drugi pojam opravdano, u najvećem dijelu riječnika takva praska smeta kod normalnog isčitavanja natuknice. A u nekim slučajevima mi se čini kao i da autori podcjenjuju čitatelje rječnika.
Čitajući neka objašnjenja osjetio sam istu potrebu i nagon za šaranje po marginama kao što je to nekad Krleža radio. Npr. e-zine je “Periodička publikacija u digitalnom (v. digital) obliku dostupna putem Weba (v. World Wide Web).” Netočno. Znam za nekoliko domaćih elektronskih magazina koji su bili dostupni preko bbs-ova ili ftp-ova, a isti je slučaj i sa stranim magazinima. Objašnjavajući grafičko korisničko sučelje pisac natuknice tvrdi “Dobro oblikovano grafičko korisničko sučelje može uvelike osloboditi korisnika (v. user) potrebe za učenjem složenih programskih jezika (v. programming language).” Ne bi se baš složio da su komande nekog operativnog sustava (tj. školjke koje korisnik koristi za upravljanje računalom i procesima) složeni programski jezik.
Hang je “Pad sustava, ispad iz funkcije.” Umjesto samog opisivanja pojma autori nude i rješenje: “Kada se dogodi pad sustava, u pravilu ga treba ponovno podići (v. boot), iako katkad pritisak na određene kontrole znakove (v. control character) također može riješiti problem. “ Hm...koji su kontrolni znakovi za dizanje sustava iz mrtvih? Ctrl-ZombieKey?
Opis Linuxa je nespretan i nepotpun. Ispravno bi bilo navesti da se pod Linuxom podrazumijeva kernel (u užem smislu) ili cijela distribucija (u širem smislu), ali o tome nema ni govora. Iako je razvoj kernela započeo Linus Torvalds više ne stoji tvrdnja koja je navedena u rječniku: “Jezgru (v. kernel) Linuxa razvio je u većem dijelu Linus Torvalds”.
Imamo natuknicu LILO, ali nema objašnjenja pojma boot manager. Bilo bi logičnije da se ne spominje LILO kao posebna natuknica već samo da je spomenut kao jedan od boot managera. Ako je već tu LILO, zašto nije spomenut i Grub? Kod pojma boot sequence navedeno je da “...BIOS može biti konfiguriran (v. configure) tako da prvo pregledava C disk (v. disk)...” Nazivanje uređaja i particija slovima je odlika Microsoft operativnog sustava i nije pravilo kod drugih sustava. Možda neki BIOS podilazi korisniku tako da navodi slova, ali BIOS obično diskove naziva IDE0, IDE1 i sl. i nema pojma o tome kako su particije i diskovi imenovani u operativnim sustavima koji su instalirani na diskovlju. Koliko je nespretna i nesretna ta Microsoft slovna zavrzlama osvjedočili su se oni koji su pobrisali pogrešnu particiju jer joj je operativni sustav promijenio slovnu oznaku.
IER je napisan u samo 6 mjeseci i to se vrlo dobro vidi. Nema tu govora o sustavnom i znanstvenoj obradi informatičkih pojmova već sve više sliči tome kako mali Ivica (ili u ovom slučaju Željko) zamišlja enciklopedijski rječnik. Eto nam skoro nepresušnog izvora za razne “zločeste stranice”.
Umjesto da kritiziramo postojeće mogli bi pokrenuti vlastiti informatički rječnik. Vodič kroz informatiku za informatičare i neinformatičare. U dobrom dijelu galaktike zacijelo bi brzo zamijenio ENGLESKO-HRVATSKI INFORMATIČKI ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK. ;-)
