Krstić nas je užasnuo seciranjem sigurnosnog stanja u IT-u. Čovjek iz Adobea je korektno odradio svoju prezentaciju. Takve prezentacije su prilično nezahvalne jer je većina ljudi upoznata s onime o čemu priča, ali našlo se i zanimljivih elemenata. Kao što je Adobeova interna aplikacija who is who. Enrique Duvós je iznio i zanimljivu priču o tome kako je firma u kojoj radi već 5 puta kupljena. Jednu firmu je kupila druga, pa drugu treća, pa treću Macromedia, pa Macromediju Adobe pa sada on predviđa da će i Adobe biti kupljen u slijedećih 12 mjeseci. Kupac se zna.

Tražeći mirno mjesto za protipkati nešto na laptopu naletio sam na par starih bbsera. Kos mi je otkrio njegov recept kako zaposleni obiteljski čovjek može iskopati vremena za svoje projekte. Siniša je potvrdio da je web.štagalj u planu samo što mi se jesenski termin učinio malo neprikladnim. Ekipa najaktivnijih korisnika Skrati.Net servisa zaskočila me, uhvatila na lijevoj nozi i prorešetala nekim pitanjima. Dado je predložio da obilježimo web scenu jednim malim događajem koji bi kasnije nabubrio do globalnih razmjera, ali bez njegovog dopuštenja ne smijem govoriti o detaljima.

Senko je pokazao uz pomoć kojih tehnologija može funkcionirati tvrtka na daljinu. I na kraju je rekao kako ne preporuča takav način rada. Možda na prvi pogled to tako ne izgleda, ali s dislociranom tvrtkom nemate najveći problem s tehnologijom nego s ljudima. Malo je onih informatičara koji u takvoj situaciji imaju dovoljno motiva za samokontrolu i organizaciju. Senko je pokazao i jedan code review alat, meni se učinilo da je to bio Guidov projekt, pa bih samo želio spomenuti da postoji i Review Board koji je razvijen za potrebe VMware razvoja i čini mi se da ima više mogućnosti.

Jedan od komentara kojeg sam čuo prije predavanja Davida Jakelića je bio “pa što će on govoriti, nema on startup.” Siguran sam da je autor komentara nakon predavanja bio drugačijeg mišljenja jer je David govorio o mnogim stvarima koje su važne za startupe (i općenito za razvoj softvera), a o kojima velika većina ljudi uopće ne razmišlja ili polazi od pogrešnih pretpostavki. Nadam se da će snimka predavanja uskoro biti dostupna (rekli su mi da je bilo preko nekoliko snimatelja) jer to je definitivno bilo najbolje i najkorisnije predavanje od onih koje sam vidio na ovogodišnjem Web.Startu.

Joyent je još jedan u nizu pružatelja oblačnih usluga ali s malo drugačijom filozofijom od one koju imaju Amazon ili Google sa svojim servisima. Oni kažu Let my People Have Root i po tome mi se od oblačnih najviše dopadaju. Nije da sam željan rootanja, ali volim imati mogućnost instalacije željenih programa i biblioteka. Njihovi oblačići se vrte na OpenSolarisu (naramak tehničkih specifikacija), ali na raspolaganju su vam svi alati i okruženja koja su inače popularna u stranih startuplija.

Joyent trenutno ima i dvije vrlo zanimljive ponude za facebook i opensocial developere kojima se nude besplatni Acceleratori. Surađuju i s Aptanom u njihovom Aptana Cloud projektu.

I to nije sve…nude i Joyent Connector, web aplikaciju za male poslovnjake, pojedince i timove koji zajedno rade na svojim projektima. Registrirao sam za probu njihov Free plan, tijekom dana je radilo kako treba, ali sada mi se na pojedinim modulima javlja Internal Server Error. Njihov forum otkriva da su takvi problemi dosta česti s Connectorom koji očito nije previše stabilna aplikacija.

Ono što sam odmah započeo koristiti je BingoDisk. Za malu svotu nude pristojan prostor bez ograničenja bandwidtha. BingoDisk je baziran na WebDAV protokolu koji nije neko oličenje brzine, ali njegovo korištenje je vrlo jednostavno u skoro svim OS-evima. Ja sam iskoristio davfs2 i BingoDisk za backup svojeg poslužitelja. Sve što smjestite u public direktorij javno je dostupno pa BingoDisk možete koristiti i kao nadopunu vašem hostingu smještajući na njega datoteke koje inače izazivaju lošu krvnu sliku bandwidtha.

Kako se Joyent ekipa nosi s katastrofalnim situacijama pročitajte u blog postu Bingodisk and Strongspace: What Happened?.

Sad sam se sjetio kako sam zapravo nabasao na njih (iako su neki iz njihovog tima moji stari znanci iz RSS readera), oni su jedni od sponzora Django Dash natjecanja.

Matthew Gertner predlaže Microsoftu drugu kupovinu: Adobe. S nešto manje novca Microsoft bi dobio kompaniju koja je puno kompatibilnija njihovom osnovnom poslu (razvojni alati i aplikacije) i s kojom bi se puno uspješnije nadopunjavao. Flash je teško dostići, a kad još vidimo (Open Screen Project) kuda sve Adobe cilja onda je sasvim jasno koja je udavača bolja.

Dopadaju vam se Piwikovi grafikoni? Krivac za njih je još jedan open source proizvod: Open Flash Chart.

Nije vezan uz prethodna dva projekta, ali nalazim da je CodePress vrlo zanimljiv online editor s sintaksnim bojanjem i već znam gdje bi mogao naći svoju primjenu. Imam zanimljivu zamisao koja bi se mogla ostvariti u sklopu Django Dash natjecanja. Ima li zainteresiranih Django developera?

Što je zajedničko API-jima i naslovu ovog posta? Vjerujem da su oni srž slijedećeg velikog web potresa kojeg bi netko mogao nazvati i web 3.0. Samo što bi njihov utjecaj na cjelokupni IT mogao biti puno veći nego što je to bio slučaj s web 2.0 balončićima.

Sve više različitih uređaja s različitim mogućnostima prikaza i obrada informacija pristupa Internetu. Prilagođavanje web stranica svima njima je nemoguća misija. Jednostavnije je izložiti API i napraviti prilagođene klijente. Odlični primjeri takvih klijenata su Facebook for BlackBerry i Yahoo! Go.

Čak se i u bankovnim časopisima može pročitati da će 2008. godina biti RIA godina. Web API-ji su idealni za vezu s RIA klijentima. Tržišni udio nijednog od njih nije dovoljan da bi mogli igrati samo na jednu kartu. Bolje je igrati na sigurno, na poslužitelju univerzalni API, a RIA klijenta odaberete prema potrebama.

Preglednika (po naški browser) bi mogao zamijeniti potrošač (API Consumer). Neki budući RAD alat mogao bi se bazirati na analizi API-ja i odabiru uobičajenih obrazaca obrade onoga što oni nude. U tu igru još ubacimo mikroformate (znate kakvi su to podaci i što bi mogli napraviti s njima) i već se obrisi nekog budućeg vrlog weba mogu naslutiti.

Jučer najavljeni Google App Engine je nešto sasvim drugo, kompletna razvojna okolina s kojom nećete imati problem kod skaliranja. Meni je najzanimljivija činjenica da se GAE temelji na Pythonu i trenutno je to jedini jezik kojeg možete koristiti za razvoj na toj platformi (najavljeni i drugi). Već se prijavilo predviđenih 10000 developera pa trenutno nije moguće odmah isprobati taj servis, ali moguće je skinuti SDK i započeti razvoj/testiranje. Moguće je korištenje skoro svih Python web okruženja za razvoj, a za Django postoje i posebne upute. Od priloženih apija zanimljiv je Datastore API i Users API koji omogućava integraciju s Google korisničkim računima.

Sažet i dobar prikaz GAE servisa namijenjen developerima: Google AppEngine - A First Look.

Oni koje zanima AIR za Linux najvjerojatnije će razvijati html aplikacije u njemu, a za takav tip AIR aplikacija sve više developera koristi Ext JS. To je i logično jer je Ext jedan od najboljih JavaScript biblioteka za razvoj korisničkog sučelja, a u sklopu AIR okruženja poništavaju se neki njegovi nedostaci (veličina, sporost). AIR je prisutan na Ext forumu, u primjerima…

Posjet navedenoj stranici nije otkloni zbunjenost. Prvo primjećujem usability zajeb, linkovi O usluzi, Česta pitanja i Uvjeti korištenja u sebi skrivaju JavaScript kod koji otvaraju novi prozor. U njima ima nekoliko osnovnih informacija, ali i dalje prosječan korisnik ne može shvatiti u čemu je kvaka. Molim bez komentara da je u vratima. Brzi uvid u kod otkriva da funkcionalnost stranice jako ovisi o pomalo staromodno pisanom JavaScriptu, za što nema previše opravdanja.

Igranje s pretraživanjem daje naslutiti o čemu se radi. Korisnik odabire korisničko ime i naziv domene, Posta.com.hr registrira navedenu domenu (ako je slobodna), doda MX zapis (ako ne znate što je to potražite MX zapis na DNS KAKO stranici) za nju koji pokazuje na njihov server i otvori korisnički račun. Pretpostavljam da je Posta.com.hr vlasnik te domene? U uputama stoji da svatko može naručiti neograničen broj adresa, ali nije jasno da li to sve ide pod onih 10 kn mjesečno, ili svaku adresu plaćate posebno? Da li i drugi korisnici mogu imati e-mail adresu na toj domeni?

Posta.com.hr bi na prvoj stranici trebala imati jednostavno objašnjenje, po mogućnosti ilustrirano i u točkama, iz kojega bi bilo odmah jasno kakvu to uslugu oni nude i o čemu se zapravo radi. Većina korisnika će otići s njihove stranice ako im odmah nije jasno što je to.

Post@ pred sobom ima trnovit put, kad korisnik i shvati što oni nude treba pobijediti mentalitet domaćeg surfera koji je naučen da je sve na Internetu besplatno. Ako se korisnik i odluči na korištenje onda je slijedeća stepenica predugu razdoblje od plaćanja do početka korištenja usluge. U današnje vrijeme korisnici su naučeni da par trenutaka nakon plaćanja mogu koristiti uslugu.

Post@ nema nikakav trial ili demo inačicu, korisnik kupuje mačka u vreći. Za početak su trebali organizirati marketinšku akciju u kojoj bi određen broj korisničkih računa (ne manje od 100) nudili besplatno. Ali ne po principu tko prvi, njemu e-mail, jer bi u tom slučaju dobili masu korisnika koje zapravo ne zanima usluga već grabe sve što je besplatno. Mogli bi iskoristiti foru s pozivnicama poslanih na odabrane adrese, mogli su odabrati hrpu blogera koji bi pisali o servisu i stvorili buzz, mogli su…ali nisu.

Uvijek volim pogledati kad netko napravi inventuru i popiše najbolje stvari koje koristi ili siteove koje posjećuje. Ako mi je tematika srodna rijetko nađem nešto novo i zanimljivo, ali uvijek se nadam…Takav je slučaj bio i s postom 20 Websites That Made Me A Better Web Developer. Jedini novi, meni nepoznati site, s te liste bio je Web Design from Scratch. Site pokriva skoro sve procese u razvoju web stranica i preporučam ga kao obavezno štivo za sve webmajstore koji su s webom još na Vi.

Damien Katz je podigao dosta prašine svojim postom Signs You’re a Crappy Programmer (and don’t know it). O nekim stavkama bi se dalo diskutirati, ali ukoliko Damiena ne shvatite potpuno doslovno onda se morate složiti s njim. Jedan od komentatora je to lijepo definirao: Another sign you are a crappy programmer:
You disagree with this article. Oni hitrog oka će zacijelo upucati poznato ime među komentatorima.

7. travnja u Zagrebu će se održati predavanje pod nazivom Webscale Computing. Najavu i još poneku korisnu pojedinost možete pročitati na web stranici udruge Initium. Predavač Mike Culver je evangelist za Amazon Web Services platformu, a o čemu bi on mogao govoriti pročitajte u intervjuu za Avangate.

FreeBSD je osvanuo u svojoj 7.0 inačici, a OS news donosi link na zanimljivu prezentaciju FreeBSD 7.0 and beyond u kojoj je težište na višeprocesorskoj podršci i performansama MySQL-a i PostgreSQL-a u takvom okruženju. Napravljena je i usporedba s Linuxom, NetBSD-om i Dragonfly BSD-om, a zanimljivi su i komentari na 18. stranici. Dobro je imati konkurenciju.

O startupovima se puno piše, svi nude recepte, puteve kako doći do uspjeha. A najčešće pravilo je da nema pravila ni točno određenog recepta. How to make your startup successful je jedan od startup postova, a ono što bih želio izdvojiti i naglasiti je…

There is no secret formula or obvious path to success. Just one common trait…an indomitable desire to succeed against all adversity and doubt. Very few people have this drive and the leadership ability to attract great people to their cause. This drive is indefinable but we know it when we see it. It is sometimes misdiagnosed as being delusional and fanatical. The difference in diagnosis is success or failure. Succeed and you are a brilliant visionary. Fail and you are a delusional loser. The line between them is very fine.