Bilo je lako predvidljivo da će nas ove godine zapljusnuti sjajni e-Projekti. Jučer je predstavljen e-SPIS projekt, a danas se priča o e-Otocima. Koliko će još sjajnih e-nešto projekata osvanuti do izbora? Problem kod većine tih e-Projekata je taj što se utroše silna sredstva, a rezultati su daleko manje korisni i silni.
e-SPIS bi trebao riješiti cijelu hrpu problema u našem pravosuđu...
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin ocijenio je da će informacijski sustav pridonijeti transparentnijem radu pravosudnog sustava i boljoj kontroli kretanja predmeta, onemogućiti utjecaj na suca, spriječiti korupciju te ubrzati sudske postupke i podići njihovu kvalitetu.
Lijepo i krasno, ali sva takva kompleksna rješenja imaju jedan veliki problem. Njihova učinkovitost ovisi o ljudima koji ih koriste. Premisa da će jedan informatički projekt samim svojim postojanjem rješavati probleme je smiješna. I najbolji projekt će propasti ako će na njemu raditi nezainteresirani ljudi ili oni koji svojim djelovanjem ili savršenom ignorancijom miniraju projekt.
Sanader je istaknuo kako je to jedna od ponajboljih akcija i projekata njegove Vlade, ali kad se zaviri u .pdf koji opisuje projekt onda se može pročitati da je prvi korak u tom projektu bio ugovor Svjetske banke i Vlade RH iz 2001. godine, a izrada funkcionalne specifikacije trajala je od 2002. do 2004. godine.
Najzanimljivija stvar (Prezentacija predsjednika Općinskog suda u Puli Brune Čohilja, gdje je e-SPIS već uveden u rad) nije predstavljena vizualno (video zapis ili datoteka s prezentacijom) već samo zvučnim zapisom.
Iako Vlada ima nove i funkcionalnije web stranice čini mi se da oni koji unose i organiziraju sadržaj ne rade to kako treba. Da li je to namjerno tako, da se oteža dolazak do podataka, ili oni koji to rade ne znaju to raditi? Ako uzmemo za primjer dokumente (.pdf format) sa sjednice Vlade onda vidimo da oni nose vrlo intuitivna imena (01.dn.reda, 02.dn.reda...), opis ne govori ništa o sadržaju, a o nekakvim tagovima vezanim uz sadržaj da i ne govorimo.
Nije mi jasno zašto se većina dokumenata na stranici nalazi u .pdf formatu. Bilo bi puno preglednije i lakše kad bi zapisnici sa sjednica bili sastavni dio html stranice. Tekstovi bi mogli biti u bazi i uz full text search bili bi puno pretražljiviji. Ali seciranje daljne uporabivosti stranice Vlade prepustio bih onima koje to više veseli.
Ono što bi bilo interesantno vidjeti nakon ostvarenja tih e-Projekate je malo detaljniji troškovnik i više projektne dokumentacije. Tek toliko da onako amaterski pogledamo na što se to konkretno troše proračunske kune.
Ma mogu oni raditi što hoće, ali dok ne educiraju ljude da to sve koriste (i koriste ), piši propalo. A naravno, to će se dogoditi nikad, ili eventualno malo prije, jer se na edukaciji ne skupljaju PR bodovi, a na stvaranju buzza oko beskorisnih """e-servisa""" (trostruki navodnici namjerno) da. Meni je najviše žao silnih novaca koji se ulažu u te projekte koji na kraju ne zažive, ili zažive samo djelomično, a koji su se mogli puno bolje / pametnije uložiti.