Drugi dio započeo je predstavljanjem startupa. Predstavili su se InterModus, Naslovnica, Ptičica, Aboogy i Limundo. Doista različiti projekti, od one man band ostvarenja do kompleksnijih rješenja koje objedinjuju više različitih tehnolgija. Kasnije su se predstavili Tag-a-feed i Stashsh.

Predavanja u drugom dijelu dana držali su oni koji imaju novca i ne znaju ili znaju kamo bi s njim. Dalibor Marjanović je predstavio Bicro i njegove programe, a Jonathan Cooper je pričao o tome kako postići to da vas netko financira, kako se predstaviti i koji su njegovi kriteriji prilikom odabira projekata. Vrlo korisno predavanje, a njegovih 12 točaka ću vam uskoro ukratko prepričati (nakon što prebacim video na računalo). Panel diskusija o mogućnostima financiranja web startupa bila je informativna i zanimljiva, ali zaključak je većine kolega informatičara da oni nisu u kategoriji koja je zanimljiva venture kapitalistima. Moj je osobni dojam da bi Bicro mogao biti najbliži malim IT startupima i da bi se od njega mogla najprije i najlakše dobiti sredstva. A i uvjeti su daleko najbolji. Nadam se da se taj dojam, kojeg je ostavio Dalibor Marjanović, ne bi rasplinuo kao mjehur od sapunice u prvom srazu s šiljcima državne administracije.

Osim što su IT startupi premali, jedan od problema je i u tome što financijeri uglavnom nemaju ljude koji bi stručno i precizno recenzirali IT projekt i dali odgovarajuću ocjenu. Mada ni stručna i povoljna recenzija nije garancija za uspjeh nekog projekta jer je povijest mnogo puta pokazala kako ne pobjeđuju uvijek najbolji.

Čini mi se da pojedini kolege informatičari imaju još jedan problem: skromnost. Neke cifre koje su se spominjale za pokretanje projekta su jednostavno premale, kad se izračuna kolika je brutto cijena developera kroz godinu dana, dolazi se do puno realnijih brojki.

Sudionici u panel diskusiji spominjali su fakultete kao mjesta koja su im zanimljiva i studente kao potencijal za nove startupove, ali da su malo proučili životopise onih koji su se predstavljali vidjeli bi da se domaći startupovi događaju negdje drugdje i da je uglavnom riječ o iskusnijim developerima. Poduzetnički potencijal naših studenata još uvijek se premalo potiče i nema klime koja bi ih poticala na to da još u tijeku studija započnu aktivni ulazak u svijet poslovanja i proizvodnje.