Za proječnog domaćeg korisnika računala Open source je nešto što je besplatno, ali nije toliko dobro koliko i razvaljeni komercijalni programi. Za njih su Open source i freeware programi mada isti nemaju veze s Open sourceom. Također im nije jasno zašto bi se netko bavio Open sourceom kad je poznato da tu nema love. Izvorni kod im nije važan jer oni nisu programeri, neće ništa mijenjati u njemu, i smatraju da oni od toga nemaju ništa. Ali Open source nije samo izvorni kod...što je onda Open source?
Definicija
Za razliku od naše Wikipedije engleska inačica pruža vrlo dobar odgovor na to pitanje. S programerske točke gledišta to je sasvim logično objašnjenje. Ako suzimo to samo na računalne aplikacije onda bi to išlo ovako...Open source je skup metoda i tehnologija koje se koriste u razvoju računalnih aplikacija, a rezultati i cijeli proces razvoja su dostupni javnosti bez nekih velikih ograničenja. Cijeli proces obilježava i neposredna komunikacija razvijatelja i korisnika aplikacije.
Izvorni kod računalnog programa je krajnji proizvod Open source procesa. Ali nije i jedini, prilikom razvoja zajednica producira i razne prateće produkte koji kasnije mogu izrasti u samostalni projekt. Bez obzira na to što ne programiraju, korisnici programa mogu svojim aktivnostima (testiranje, prijava grešaka, zahtjevi za funkcionalnostima, prijevod, pisanje uputstava, promocija) značajno pridonjeti projektu.
Open source ne donosi novac
Skoro da ne postoji nijedna velika softverska kompanija koja nije prepoznala neke od prednosti Open sourcea. Sve one se manje ili više angažiraju i na tom polju. Procijenili su da im se to isplati. Oni su u dosta povoljnijem položaju od malih firmi jer imaju velike novčane rezerve pa povrat početnih investicija u Open source mogu čekati duže.
Mnogi programer u domaćim firmama će reći da se ne može živjeti od proizvodnje besplatnih programa. Zanimljivu i malo poznatu informaciju iznosi SoftBiz Blog (David Jakelić) u napisu New York i Zagreb. ...velika većina developera bavi se IT uslugama, jer lokalno tržište to traži. Vrlo malo programera radi na razvoju vlastitih programa za šire tržište, a upravo su oni zbog koji se jamra da će im Open source oduzeti kruh.
Postoje uspješni Open source projekti koji donose konkretnu zaradu. Poslovni modeli (npr. Seven open source business strategies for competitive advantage)za takvu vrstu razvoja nisu još tako dobro razrađeni kao što je to slučaj kod vlasničkih programa, ali ima ih, zacijelo će se i dalje razvijati i donositi bolje rezultate. Tome će pridonjeti i promjena klime i odnosa (čitaj: razumijevanje) prema Open sourceu.
Zašto se odlučiti za Open source?
Open source nije rješenje za sve i nije moguće baš sve aplikacije razvijati na taj način (barem ne na ovom stupnju razvoja ljudskog društva ;-) ). Oni koji se odluče za Open source trebaju procijeniti da li će im se takav način razvoja isplatiti. Pri tome se ono isplatiti ne odnosi samo na neposrednu novčanu naknadu.
Use Case
Dobar primjer za takvu isplatu je firma 37signals kojoj je framework izvodjen iz njihovog glavnog produkta (Ruby On Rails iz Basecampa) donio takav publicitet i reklamu kakav si ne mogu priuštiti niti neke od najvećih softverskih firmi. Zamislite da su sve to morali platiti.
Ruby On Rails, bez obzira na svoju kvalitetu, nikada ne bi doživio takav uspjeh da je tržištu ponuđen kao vlasnički softver. Jedna od osnovnih razlika između vlasničkog i Open source softvera je što je ovaj drugi eksplozivniji, tržište brže saznaje za njega, a korisnička baza raste munjevitom brzinom. Jasno, za takvo nešto trebate imati dobar komad softvera. Vlasnički softver je osuđen na puno veća ulaganja u marketing i za osvajanje tržišta mu treba puno više vremena.
Za Open source eksplozivnost morate izložiti javnosti svoje tajne, svoj kod, sve ono dobro i loše u njemu. Mnogi developeri nisu spremni na takvo nešto. Dva načina razvoja softvera su dva različita puta do cilja. Sami odaberite onaj koji vam najviše odgovara. Ali ne morate biti isključivi. Možete različite projekte voziti različitim putevima. Možda tek toliko da osjetite obje ceste.
Smijem li reci Vuche da je ovo najpitkiji tekst o Open Source definiciji koji sam procitao u zadnjih fsckin deset godina?
Ne bih ulazio u daljnje lamentiranje o topiku, ali ovo je definitivno za siru publiku jedan od boljih tekstova....
Osobno sam sve svoje umotvorine dao raji, OSS mi je uvijek nekako isao ruku pod ruku sa stvaranjem glazbe, ne namjeravam prodati nosav zvuka niti nesto slicno - no, sve one popratne stvari mogu donijeti novac. U slucaju softvera to je podrska i upgrejdi, dokumentacija, bla bla ... U slucaju glazbe to su lajv nastupi, majice, promotivni materijali i nosaci zvuka.
Mooooozda bi mogli povuci paralelu izmedju softverskog OSS-a i primjene CC-a u glazbi - jer je pohvalno da je Hrvatska jedna od prvih zemalja u kojoj su neki od bandova svoje albume objavili pod CC licencom. Dakle, ljudi kontaju moc upravo tog boosta koji dobiju besplatnom predstavom i buzzom, dalje ionako kvaliteta radi svoje.
Klap klap! Care.