"Tux" u svojem podnaslovu ima navedeno 'the first and only magazine for the new linux user'. Zacijelo nije ni prvi ni jedini magazin za nove Linux korisnike, ali sigurno je najprofesionalnije napravljen. Nije ni čudno kad iza njega stoji SSC, izdavač poznatog Linux Journala. Tux je besplatan, distribuira se putem e-maila, a dan prije dolaska šalju najavu tako da možete pripremiti vaš poštanski sandučić za veliku pošiljku. Magazin je u potpunosti ispunjen korisnim sadržajem, bez ijedne reklame. U najnovijem broju zanimljiv je tekst na posljednjoj stranici Why Piracy Hurts Open Source koji je osobito aktualan u našoj situaciji gdje je postotak piratiziranih programa još uvijek jako velik.
GNUzilla je 'magazin za popularizaciju Slobodnog softvera, GNU, Linux i *BSD operativnih sistema'. Za razumijevanja sadržaja ovog magazina potrebno je poznavanje srpskog jezika. Po količini sadržaja GNUzilla je dosta slična Tuxu, ali nije orjentirana samo na početnike. Iako poneki detalji otkrivaju da se radi o volonterima koji ponekad na brzinu završavaju svoj tekst, ipak se radi o dobrim i kvalitetnim tekstovima. Pogotovo kad se usporede s gomilom novih Linux stranica na engleskom jeziku gdje svaka šuša koja je instalirala makar jednu distribuciju misli da može pisati o tome. Nekim autorima bih savjetovao da malo smanje navijačke strasti i dodaju dva-tri prsta objektivnosti. GNUzilla izlazi redovno i do sada je izašlo 7 brojeva (riječ je o 6 primjeraka jer je zadnji dvobroj).
SD Times je 'The Industry Newspaper for Software Development Managers'. Izlazi dva puta mjesečno, a čim je u igri menadžerija jasno vam je da tu ne možete proći bez reklama koje zauzimaju više prostora nego ostali, korisni sadržaj. Samo što su u ovom slučaju neke reklame zanimljivije i indikativnije nego neki tekstovi u drugim tiskovinama. 'Žive od reklama', ali tekstovi im nisu navijački već su poprilično objektivni. Microsoft se gotovo uvijek raširi na nekoliko stranica, iako ponekad nema nijednog teksta o njihovim proizvodima. Rijetko bi koja velika, domaća firma pristala na takav tretman u domaćim tiskovinama. Različito poimanje marketinga u domaćem i stranom svijetu najbolje se vidi iz činjenice da Microsoft zakupljuje reklame na SlashDot-u.
