Bob Marr u svojem članku na OSNews.com stranicama govori o sve većim zahtjevima koje pred korisnikovo računalo postavljaju nove Linux distribucije. Bob je u pravu, desktop i aplikacije koje se po defaultu nude u večini distribucija su zaista veliki potrošači memorije. Iako ga Bob spominje, jačina procesora ipak nije toliko kritična koliko količina memorije i brzina tvrdog diska.

Emigrantima s Windows platforme nude KDE kao sredstvo odvikavanja. Odmah im ponude i OpenOffice, Evolution i ostale aplikacije kod kojih je najbitnije da liče na ono što su emigranti koristili 'doma'.
Iako postoje alternative za te programe, emigrantima su one strane i s premalo opcija. A i ne žele se odreći 'udobnosti' i navika koje su imali 'doma'. 90% korisnika koristi tek 10% mogućnosti nekog programa, zašto onda toliko 'trebaju' sve postojeće opcije?

Postoje manje i brže alternative. Window manager kojeg ja koristim dolazi u arhivi od 500kB (Openbox). Za obradu teksta, tablične proračune i e-mail također postoje manji i brži konkurenti (AbiWord, Gnumeric, Sylpheed).

Bob u svojem članku kao jednu od šansi za Linux desktop vidi u zamjeni Win98 i NT operativnih sustava na starijim računalima. Kod nas je raširena urbana legenda da na zapadu svi imaju najnovije i najbrže strojeve. To nije istina, nije mi se jednom dogodilo da neki strani korisnik još uvijek koristi Win98 na starijem računalu. Takva računala su preslaba za ono što im na prvu loptu nude nove distribucije. Najvjerojatnije svaka od tih distribucija ima odgovarajuće aplikacije s kojima bi računalo radilo brže i bolje ali prosječni korisnik će uglavnom prije odustati nego podesiti svoje računalo.

Bob želi da open source programeri pažljivije kodiraju te da se stavi naglasak na elegantniji dizajn koda. Združivanje snaga bi također jako pomoglo open source aplikacijama, ne treba nam toliko mnogo window managera, treba nam ih nekoliko dobrih.

Ali već danas se može složiti Linux desktop koji će biti mali, brz i stabilan. Treba samo odabrati prave aplikacije, dodati intuitivne i brze aplikacije/skripte za konfiguraciju, omogućiti jednostavnu instalaciju.

Eto ideje za našu vladu: umjesto da ulaže silan novac u nove strojeve bolje je dio novca uloži u razvoj lagane i brze Linux desktop distribucije. Takav proizvod bi zasigurno imao prođu i na stranom tržištu.