Comments on: Misleći uređivač teksta http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/ Kritika il' hvala hrvatskog informatičkog košmara Tue, 22 May 2012 12:20:17 +0000 http://wordpress.org/?v=2.3.3 By: MAJA http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104692 MAJA Thu, 01 Apr 2010 11:29:30 +0000 http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104692 da, bilo bi odlično kad bi postojao kao aplikacija za ofline da, bilo bi odlično kad bi postojao kao aplikacija za ofline

]]> By: vuk http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104619 vuk Fri, 26 Mar 2010 15:06:38 +0000 http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104619 Ako nije zaživio onda nije pomak. ;-) Ako nije zaživio onda nije pomak. ;-)

]]> By: Berislav Lopac http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104613 Berislav Lopac Fri, 26 Mar 2010 07:52:35 +0000 http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104613 Moj stav je da treba strogo odvojiti strukturu i sadržaj od prikaza. Na taj način imaš jedan sadržaj, kojeg onda možeš bez ikakvih promjena pretvoriti u HTML ili Flash za Web, PostScript ili PDF za printanje, e-book za Kindle ili (uskoro) iPad itd. Tu onda nema mjesta niti prezentacijskim elementima, jer se sav prikaz onda određuje vanjskim alatima kao što su CSS, XSLT i slični.. Jedan od -- po meni -- najvećih pomaka u informatičkoj tehnologiji prošlog desetljeća bili su XML i XSLT, no nažalost oni nisu zaživjeli jer ih nije kako treba prihvatio nijedan vodeći proizvođač end-user softvera. XML još nekako i postoji u obliku raznih document formata (docx, odf itd), ali vrlo malo alata koristi snagu XSLT-a... Moj stav je da treba strogo odvojiti strukturu i sadržaj od prikaza. Na taj način imaš jedan sadržaj, kojeg onda možeš bez ikakvih promjena pretvoriti u HTML ili Flash za Web, PostScript ili PDF za printanje, e-book za Kindle ili (uskoro) iPad itd. Tu onda nema mjesta niti prezentacijskim elementima, jer se sav prikaz onda određuje vanjskim alatima kao što su CSS, XSLT i slični..

Jedan od — po meni — najvećih pomaka u informatičkoj tehnologiji prošlog desetljeća bili su XML i XSLT, no nažalost oni nisu zaživjeli jer ih nije kako treba prihvatio nijedan vodeći proizvođač end-user softvera. XML još nekako i postoji u obliku raznih document formata (docx, odf itd), ali vrlo malo alata koristi snagu XSLT-a…

]]> By: vuk http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104611 vuk Fri, 26 Mar 2010 06:52:01 +0000 http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104611 Iz slijeda elemenata možeš znati koja je hijerarhija naslova i kojem naslovu poglavlje pripada. DocBook ima drugi nedostatak, ne možeš u njemu definirati prezentacijske elemente, a i nije baš rašireno njegovo korištenje. Ne kažem da je html/xhtml savršen, ali ako je krajnji cilj upravo html/xhtml zar nije najjednostavnije da se u tom formatu i unose tekstovi? Jer ono što ti on ne može pružiti ne možeš ni prikazati. Iz slijeda elemenata možeš znati koja je hijerarhija naslova i kojem naslovu poglavlje pripada. DocBook ima drugi nedostatak, ne možeš u njemu definirati prezentacijske elemente, a i nije baš rašireno njegovo korištenje.

Ne kažem da je html/xhtml savršen, ali ako je krajnji cilj upravo html/xhtml zar nije najjednostavnije da se u tom formatu i unose tekstovi? Jer ono što ti on ne može pružiti ne možeš ni prikazati.

]]> By: Berislav Lopac http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104607 Berislav Lopac Thu, 25 Mar 2010 22:56:06 +0000 http://wolfwoodscrowd.info/2010/03/25/misleci-uredivac-teksta/#comment-104607 Osnovni problem HTML-a je upravo što on nudi <em>premalo strukture</em> za takvu svrhu. Primjerice, naslovi nisu definirani hijerarhijski već tagovima od h1 do h6; također naslovi nisu nikako vezani uz poglavlja kojima pripadaju, itd. Zato je za potrebe tehničke dokumentacije razvijen drugi markup jezik, <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/DocBook" rel="nofollow">DocBook</a>, koji se za razliku od HTML-a bazira na XML-u (HTML je implementacija SGML-a; XHTML je HTML definiran prema pravilima XML-a), a vrlo se jednostavno može primijeniti na bilo koju vrstu tiskanog (ili online) izdanja. Osnovni problem HTML-a je upravo što on nudi premalo strukture za takvu svrhu. Primjerice, naslovi nisu definirani hijerarhijski već tagovima od h1 do h6; također naslovi nisu nikako vezani uz poglavlja kojima pripadaju, itd.

Zato je za potrebe tehničke dokumentacije razvijen drugi markup jezik, DocBook, koji se za razliku od HTML-a bazira na XML-u (HTML je implementacija SGML-a; XHTML je HTML definiran prema pravilima XML-a), a vrlo se jednostavno može primijeniti na bilo koju vrstu tiskanog (ili online) izdanja.

]]>