Git

kontrola kodaprogramiranje

Jedna od najčešćih zabluda među programerima je da, ako aplikaciju razvija samo jedan čovjek, nije potrebno koristiti nikakav sustav za kontrolu izvornog koda. Ti sustavi omogućavaju lakši rad više programera i to su slučajevi kad ih većina počinje koristiti, ali kontrolirani razvoj koda potreban je i osamljenim vukovima. Ako ste još pri tome napredni, pa koristite neki distribuirani sustav za kontrolu koda u kojem je commit jeftin, uskoro nećete ni halo_svijete.* razvijati a da ga prije ne pospremite tamo gdje je svakom kodu i mjesto. U repozitorij.


Od distribuiranih ja sam započeo s Bazaarom, prebacio se na Mercurial, pa sam se malo dvoumio i onda se odlučio za treću opciju: Git. Njihovu, ne tako malu usporedbu, možete pročitati u članku A Not-So-Quick Guide Through. Git ima i glasne mrzitelje, one koji mu nalaze mane, ali lista projekata koji koriste Git je poprilično impresivna i velika je vjerojatnost da će upravo on postati default open source vcs. Jedna od zamjerki mu je da nema inačice za Windowse, ali ja sam koristio MSysGit i pokazao se kao dobrim.


Koliko znam, za Git je izašla samo jedna knjiga, dvije se najavljuju, ali na webu ima nekoliko članaka i vodiča koji će vam pomoći da se upoznate s njime. Jako dobar tutorial je Understanding Git Conceptually, autora Charlesa Duana, i idealan je za prvo upoznavanje. Više detalja donosi Git Magic, a Windowsaši hvale Git/Github survival guide. Osim službenog priručnika (taj je u početku autoru Git Magica bio pretežak) tu su još i git ready, Learn.GitHub, The Git Community Book, cheat sheet...


Koristite li open source projekte (naročito ako su napisani u jezicima kao što su Ruby, JavaScript ili Python) zacijelo ste već naišli na GitHub. On udomljuje Git projekte, ako je riječ o open source projektima onda se stanarina ne plaća, dok komercijalci mogu birati između različitih planova za različite svote novca. GitHubu u podnaslovu stoji Social Coding što odaje i neke društvene mogućnosti. Možete pratiti pojedine projekte, nadgledati repozitorije, drugi mogu vidjeti što vi to pratite, a uz pomoć network grapha imate odličan uvid tko je i što je radio na nekom projektu.


Ako ste programer koji drži do svoje geekovštine onda zaboravite na twitter, vaš slijedeći dom je GitHub. Ovo ne kažem ja, to sam posudio od Leah iz njezinog posta Happy Ada Lovelace Day!.



Komentari

26. ožujka 2009. 08:23

"Jedna od najčešćih zabluda među programerima je da, ako aplikaciju razvija samo jedan čovjek, nije potrebno koristiti nikakav sustav za kontrolu izvornog koda."

Po mom misljenu, najveći je danas problem što svatko tko upali kompjuter, progugla i nađe neku skriptu ili instalira Joomlu i promjeni temu, misli da može razvija software i da je programer.

Koristim git skoro godinu dana za svoje neke projektice, stvari koje meni olakšavaju život.

"uskoro nećete ni halo_svijete.* razvijati a da ga prije ne pospremite tamo gdje je svakom kodu i mjesto" - i mogu reći da sam došao do ove faze, sve da i pišem neku shell scriptu koja mi treba nešto olakšati, prvo uradim "git init" -:)

Ono što hoću reći je da tko neshvaća važnost "sustava za kontrolu izvornog koda" nije još ni osnovne stvari shvatio u razvoju softvera.

26. ožujka 2009. 08:25

Koji je bio razlog prelaska s mercuriala na git? Da li veća zajdenica ili neki tehnički da mu fali neka mogućnost. Ja više nagnjjem mercurialu, ali veliki Git hype mi lagano daje na razmišljanje da se prebacim na GIt.

26. ožujka 2009. 11:11

@Slavus: kod Gita mi je bolji branching, nekako mi je bolje , a i lijepo je gledati grananje u gitk-u. :-)