Zato što s aplikacijama za tu platformu mogu obavljati svoj posao!
Linux koristim doma i na poslu. S aplikacijama za tu platformu obavljam većinu svojeg posla. Bavim se programiranjem i webom i za moj opseg posla većina alata je dostupna pod Linuxom. Photoshop? Vjerovali ili ne, nikada ga nisam imao instaliranog na svojem računalu. U davnim Windows danima koristio sam Paint Shop Pro, kasnije sam prešao na Gimp, a danas sve više koristim ImageMagick i Python Imaging Library.
I za skoro sve ostalo što me zanima Linux ima odlične alate. Obični korisnici kojima računala ne služe za igranje bez problema bi se mogli koristiti Linuxom. Uredski alati? Ja više koristim Gnumeric i AbiWord od OpenOfficea jer su mi njihove funkcionalnosti u 95% slučajeva dovoljne. Gramps je odličan program za genealogiju, Comix je idealan reader za stripove i ostale arhive sa slikama, Inkscape je dobar za vektorsko crtanje, a uz pomoć njega mogu napraviti i pripremu na CNC mašinu.
Zato što je slobodan i otvoren!
Slobodu počinjete cijeniti tek kad ju izgubite. Otvorenost počnete cijeniti onda kad lupite u zatvorena vrata i nešto niste u stanju napraviti zbog nepoznatog formata datoteke ili aplikacije za koju nemate izvorni kod. Obični korisnici misle da im to nije važno, meni je. A i njima je, ali toga obično nisu svjesni.
Otvorenost nosi i još jednu meni važnu stvar: aplikacije i alate je moguće prilagođavati i mijenjati. Nije da to svakodnevno koristim, ali dovoljno puta mi je to uštedjelo vrijeme ili pomoglo da završim posao.
Zato što štedi vrijeme!
Instalacija aplikacija pod Linuxom se mjeri u sekundama. PostgreSQL se iz udaljenog repozitorija na Internetu instalira za manje od 30 sekundi. Za instalaciju svih potrebnih aplikacija za razvoj potrebno mi je manje od pola sata na računalu na kojem je instaliran OS. I ono što je najvažnije cijeli proces se može skriptirati. Cijeli niz drugih radnji koje je potrebno raditi se može skriptirati. Na jednostavan način.
Nije mi potreban antivirus koji bi mi usporavao rad na računalu, a ne moram se bojati da ću zbog moguće zaraze izgubiti vrijeme potrebno za sanaciju štete.
Pod Linuxom postoji cijeli niz malih alata koji su specijalizirani samo za jedan posao. Obično ga naprave brže i bolje nego velike GUI aplikacije.
Zato što štedi novac!
Kad bih morao kupiti komercijalne aplikacije za ekvivalentnu funkcionalnost koju imam s aplikacijama iz repozitorija i ostalih slobodnih aplikacija zacijelo bih morao istovariti lijepu hrpu love, čak i kad bih koristio popuste i atraktivne pakete za developere.
Da li to znači da koristim isključivo besplatne aplikacije? Ne. Ukoliko postoji neki alat koji mi je potreban, a koji je dostupan isključivo pod komercijalnim uvjetima, kupujem ga ili tražim da ga kupe. Primjeri: Komodo IDE, ExtJS.
Zato što me svrbi na istom mjestu!
Iako je na posljednjem mjestu, to je valjda najvažnija stvar. Skoro svaki put kad mi je bila potrebna neka funkcionalnost otkrio bih da već postoji rješenje za to ili da postoji alat koji se može primjeniti. Od tri najpoznatije platforme na razvoj aplikacija pod Linuxom developeri imaju najveći utjecaj. Zato su im ponekad sučelja tako ružna. 
Kako sam developer imam slične potrebe onima koji razvijaju alate za Linux. To je to, imam svrabež. Velika je vjerojatnost da je to mučilo nekoga prije i da već postoji lijek. Slobodan i dostupan.
Ima samo jedna aplikacija koja mi nedostaje na linuxu, a to je OziExplorer (rad s GPS-om, kartama, isl.). Iako se uz malo truda da natjerati da radi s wine-om, ali nije to to.
Sve ostalo je tu.
pridodao bi i šesti:
ne moram pomagati nikome oko windowsa, upite jednostavo rješavam odgovorom, ‘na žalost ne koristim windowse i ne znam kako ta i ta aplikacija vodeva radi’.
@boris
to je najbolji razlog
Ne zaboravimo da i Linux ima komercijalne verzije. A one koštaju novaca i pružaju nešto sto besplatna verzija nikada neće imati. Podršku od strane prodavača. Ne pričam sada o podršci prijatelja, znanaca ili internet zajednice, jer je ona ipak bazirana samo na dobroj volji. Vjerujem da vrlo malo ozbiljnih produkcijskih servisa radi na besplatnim verzijama Linuxa. Krajnji korisnici su druga priča i velika većina njih nije power user koji zna promjeniti postavke aplikacije u komandnoj liniji ili rekompajlirati novi kernel. Budimo realni, prije par godina Linux je znao instalirati samo neko ko je power user, a sada je sve klik Next, Next, Next i može ga instalirati bilo tko. Čak ni to mu nije donjelo neku veliku popularnost, a meni se čini da ga više ljudi koristi zato što iz nekog nepoznatog razloga mrze MS nego zato što je “besplatan”. Next, next instalacija je bila smiješna svim “ozbiljnim” Linuxašima, a pogledajmo gdje je Linux sada? Next, next, next i sve radi…
@Marin: nekako iz tvojeg odgovora naslućujem da više nagađaš nego što govoriš na temelju konkretnih iskustava. Razlika u podršci za Linux je da možeš birati onoga tko će ti nuditi uslugu podrške, ne moraš baš uzeti onoga tko ti je prodao medij. I nije fora u besplatnosti, fora je u otvorenosti. Tako imamo RedHat, ali imamo i CentOS koji nastaje na temelju slobodno dostupnog izvornog koda RedHat-a i koji osigurava 100% binary kompatibilnost s RedHatom. Nemaš love za RedHat, a potreban ti je jer neke aplikacije zahtijevaju tu binary kompatibilnost, uzmeš CentOS.
Neke od velikih firmi imaju svoj vlastiti tim za podršku i vjeruj mi da ima dosta ozbiljnih produkcijskih servisa koji rade na ‘besplatnim’ verzijama Linuxa. Od 500 svjetskih super računala (a složit’ ćeš se da su to ozbiljni produkcijski servisi jer nitko ne slaže super računalo iz zajebancije) na najviše njih (387) je instaliran generic Linux (pogledaj listu: http://www.top500.org/stats/list/33/os).
Zašto kućni korisnici ne koriste Linux zato je je ‘besplatan’? Zato što su kućnim korisnicima i Windowsi besplatni. I kad to staviš u lonac s navikom (ljudi se teško rješavaju navika) i širokom paletom uobičajenih aplikacija onda ti postane jasno zašto kućni korisnici ne prelaze na Linux i ne žele učiti nove stvari.
Ovo što ti se čini da ga ljudi koriste zato što mrze MS je obična besmislica. Koriste ga zato što im je po mjeri i zato što je slobodan i mogu s njim činiti što žele.
@vuk Ovo o top 500 super racunala je lagani marketing od strane Linux zajednice. Kladio bi se da je svih 387 ultra prilagođeno specijalnim zadacima i računalima na kojima se vrti. Pa zar ti misliš da bi se u komercijalne svrhe koristilo nešto šta je netko doma kompajlirao i dao svima da koriste?! Mislim svašta. Podršku ne možeš birati. Nema biranja kada ti neko da nešto besplatno. Kada proizvod platiš, onda možeš tražiti nešto zauzvrat. A korištenje besplatnog Linuxa u komercijalne svrhe je totalni oksimoron. Pitam se zašto onda ekipa išta na Linuxu komercijalno radi? Zašto sve što naprave ne daju za đaba? Zašto oni ne plate nečiji trud ili u najmanju ruku ga poštuju? Drači moj vuče, ništa nije besplatno, pa ni Linux. I na “besplatnim” stvarima se može obogatit. Razlika je u tome što će jedni to priznat svima a drugi će se kunit u otvorene sustave.
@Marin: marketing? Ne, to je činjenica. Isto tako je činjenica da Linux odlično skalira. Imaš ga na super računalima, na mobitelima (Palm Pre), na embeded uređajima. Ti uporno guraš tu riječ besplatno i pokazuješ da baš ne uspijevaš shvatiti jedan drugi eko-sistem. Nedavno istraživanje je pokazalo da je između 70-95% svih Linux developera plaćeno za svoj rad. Više od 70% posla na kernelu financiraju IBM, Novell, RedHat, Intel, MIPS…Na kernelu rade ljudi iz skoro 200 različitih svjetskih kompanija koji su plaćeni za to. Nitko nije rekao da je kernel besplatan. Linux kernel ne razvijaju amateri koji doma, u kasnim noćnim satima nešto kompajliraju.
@vuk O cemu onda pricamo? O otvorenom kodu? Ako je kod otvoren onda ga bilo tko moze modificirati. Ako ga bilo ko moze modificirati onda u to spadaju i “kucni” korisnici. E sada, dolazimo do činjenice da nitko u komercijalne svrhe, tamo di se zarađuje lova, neće koristiti “kućno” kompajlirane kernele. I koja je sada tvoja poanta?! Pa na svim uređajima koje si nabrojao nalaze se i proizvođači drugih operativnih sustava! U cemu je fora otvorenog koda?! Molim te objasni mi? Da ga svak moze prilagoditi sebi kako mu pase? Pa onda Linux kao takav ne postoji. Jer ima trilijun različitih podverzija. Ili je sve u stvari pokret? Stranka? Sekta? Besmisleno je ovako raspravljati. Sto se mene tiče, Linux je dobra pojava, jer stvara konkurenciju, i ništa više od toga. Sve ostalo su samo osobne preference.
@Marin: tvoja pitanja pokazuje da ne razumiješ dovoljno ono o čemu raspravljaš (Linux, open source). Pročitaj si, molim te, što je open source?! I nemoj mi, molim te, tu spominjati pokrete, stranke i sekte jer time zapravo pokazuješ da nemaš praviš argumenata i činjenica pa koristiš fud magiju.
I pazi što piše u naslovu članka: Pet razloga zbog kojih koristim Linux. Znači…ne zašto bi vi trebali koristiti Linux ili zašto bi svi trebali koristiti Linux. Ovo je članak o tome zašto ja koristim Linux. To je osobna preferenca, kako ti kažeš, i tako se treba postaviti prema njoj. Netko će se prepoznati među mojih razlozima, nekome će oni biti neprihvatljivi. Onima kojima su oni neprihvatljivi preostaje da napišu post…5 razloga zbog kojih koristim X.
Da, pitanje je na mjestu. Što je to open source? Prema člancima na netu ni sami pokretači i korisnici se ne mogu dogovoriti. Jel to nešto besplatno? Jel to nešto za opće dobro? Ne, to je na kraju sve samo za lovu. Ako već pišeš članak o tome zašto voliš Linux, nemoj navoditi informacije koje nisu točne. Niti je Linux u konačnici besplatan, niti je krajnjem korisniku lagan za korištenje niti štedi vrijeme. Istim argumentima kao ti ja mogu proglasiti pisaću mašinu vrhuncem tehnologije i korisnosti. Ja se u potpunosti slažem da je to tvoj osobni izbor i to cijenim, ali svojim člankom pokušavaš utjecati na druge da misle isto kao ti. A u zadnjem reply-u tvrdiš da to nije tako. Što se mene tiče, EOD.
@Marin: ja ne pišem zašto volim Linux, nego zašto ga koristim, to su dvije različite stvari. Koristim Linux iz pragmatičnih, a ne emotivnih razloga. A ti uporno spominješ besplatno, a gomila ljudi kao papagaiji ponavljaju free as in free speech, not as in free beer. Zar je to tako teško shvatiti? I vidim da uopće nisi pročitao članak kojeg sam linkao (klik na što je open source).
Osim toga i ti koristiš Linux i on ti donosi zabavu i veselje, zar ne?