Wolfwood's Crowd blog

Kritika il’ hvala hrvatskog (IT) košmara

,

Najružnija hrvatska web stranica

.hr web

Kad netko sa skromnim znanjem napravi skromnu web stranicu možemo se nasmijati, ako nam je zbog toga do smijeha, ili možemo jednostavno istog trena zaboraviti to što smo vidjeli. Poneki autor web nakaze je uvjeren kako je to što je on napravio nešto jako dobro i odraz njegovog majstorstva. Iako vam se može učiniti da isti zaslužuje podsmijeh nemojte se ne truditi pokušati promijeniti njegovo uvjerenje jer to nije moguće. Ignoriranje je u tom slučaju najbolje rješenje jer ako takvoga pokušate osramotiti samo mu možete povećati posjećenost i uvjeriti ga u njegovo majstorstvo.


Ali kad trgovačko društvo, koje nasred naslovnice navodi da mu je temeljni kapital 4.208.000.000,00 kn, ima ovako diletantski i ružno dizajniranu web stranicu onda to više nema smisla ignorirati jer ta stranica predstavlja holding u vlasništvu grada čiji poduzetnici ostvaruju 61,2% dobiti svih poduzetnika u Hrvatskoj. Trgovačko društvo u vlasništvu najbogatijeg grada u državi ima najružniju stranicu koja postoji na domaćem webu i na njoj nijedan bit ne daje naslutiti da je autor te stranice barem čuo da postoje nekakve smjernice o tome kako bi web stranice za javni sektor trebale izgledati.


Nakon ovakvog šokirajućeg prizora nije mi se dalo gledati kakvo je stanje s online podružnicama. Ali prvi pogled na taj popis otkriva nam odličan primjer kako treba nazvati svoju domenu (www.ustanova-za-upravljanje-sportskim-objektima-zagreb.hr). Pretpostavljam da se webmaster odlučio na takav nomenklaturni teroristički akt jer je bio uvjeren da nadležni neće nikada, pikajući s jednim prstom po preskupom službenom laptopu, uspjeti ukucati adresu i vidjeti da tamo nema ništa.


P.S. Nije vezano uz navedeni slučaj, ali kad već pišem o vrlom, domaćem webu da spomenem i to da na stranici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nije moguće izvršiti nijedan upit. Bilo koji pokušaj rezultira greškom 500. Uvid u izvorni kod otkriva još jednog umjetnika i majstora koji koristi method="get" na formi i nema pojma da ukoliko vrijednosti polja sadrže znakove koji nisu dio standardnog ASCII-a znakovlja ili imaju dužinu veću od 100 znakova mora koristiti method="post". A možda je to i namjerno tako napravljeno....?

Komentari

8. kolovoza 2008. 19:12

Ovo je jednostavno katastrofa, pogledom u source sam proživio povratak u 90-te, neke od cool stvari su ne razlikovanje meta descriptiona i meta keywordsa, menu je riješen javascriptom iako bi trebalo svega par linija CSS-a da ga se napravi i to posebno ovako gadan i bezvezan menu, koriste divove ali u njih stave tablice :D, i mislim kakva su to imena ID-eva divova ("_ctl0__ctl1__ctl0_HtmlHolder") to sve nešta izgleda automatski generirano, valjda imaju neki nepoznati software u kojem je rađen sajt koji sam radi ovakve nebuloze...

8. kolovoza 2008. 19:33

@Toni: nije nepoznati. Čak je i vrlo poznati: DotNetNuke, ne treba ti ni copyright meta da bi to dokučio. :-)

8. kolovoza 2008. 22:31

Ja se neću pridružiti paljbi. Možda ljudi jednostavno žele štediti pa su dali predsjedniku, podpredsjednicima i samoj skupštini, iliti malom Mići da napravi web.

Vic dana... http://www.zagrebackiholding.com/Default.aspx?tabid=274

8. kolovoza 2008. 22:33

Btw. ova tvoja captcha mi ne leži, skoro sam ubio tab bez da sam skužio da trebam na drugoj adresi još nešto utipkavat.. šta nemaš na wp-u akismet?

9. kolovoza 2008. 07:28

Vuče, bio si blizu. No, mislim da ima i drugih koje su blizu toj prestižnoj tituli () ;)

9. kolovoza 2008. 11:21

www.ustanova-za-upravljanje-sportskim-objektima-zagreb.hr

Ti si prvi tvrdio kako ime domene nije (toliko) vazno. Potrebno je nekoliko godina i ekstremno blesav primjer da pocnes tvrditi suprotno.

Steta sto se na ovakvim domenama ne nalaze zaista vrhunski sajtovi umjesto dilentatizma - tako bi ti normalnim rezonom izbili i "argument" poput "vaznije je sto se napravi na domeni od imena domene".

Dok to legne sivoj masi svijet ce se toliko promijeniti da ces stvarno i biti u pravu. Stravicno tko se osjeca pozvanim pametovati umjesto da pazi na svoj obraz - 12 projekata, anybody?

Citamo se...

9. kolovoza 2008. 13:08

@Name (required) : yeah, right, tih 12 projekata su najbitnija stvar na svijetu. Posebno kad treba sačuvati obraz pred anonimnim zanovijetalima koja kuže stvar još od početka svijeta i ne trebaju ništa probati da bi sve znali.

9. kolovoza 2008. 21:53

@Name: i dalje smatram da ime domene nije od ključnog značaja za uspjeh neke web stranice. Ali postoje neka pravila kojih bi se trebali držati kod odabira imena domene koje mora biti kratko, pamtljivo i da ga se lako može pretvoriti u brand. Jedna od najčešćih grešaka koju viđamo kod domaćih domena je da ljudi pokušavaju imenom reći čime se vlasnik domene bavi. I onda dobijemo kobasicu od imena.

Nije mi čudno da pojedini trgovci domenama pokušavaju pokazati i dokazati kako je ime najvažnije. Oni samo pokušavaju podići cijenu svojoj robi.

Projekt 12 nije uspio ostvariti svoj cilj i to je jedna moja blamaža i ne tražim opravdanje. Ali to ne znači da sam ih odlučio zaboraviti i pospremiti pod tepih. Naročito zbog toga što vidim da većinu tih ideja još uvijek čekaju neispunjene niše na domaćem webu.

10. kolovoza 2008. 09:10

Ja reskirao i pogledao link koji mi je zvučao najmodernije (pa ipak je to tehnološki park) i... ajme majko http://www.tehnopark.com.hr/Default.aspx?lang=hr-HR

10. kolovoza 2008. 19:00

Sorry nije najružnija. Ma koliko Zagreb bio bogat itd sinko moj ovo je najružnije http://cemaboy.tk/ PS: TZ Delnica hvali ovu stranu kao informativnu

10. kolovoza 2008. 22:35

Svojevremeno je tijekom rasprave za trenutačno važeći pravilnik za .hr domenu CarNET objašnjavao kako domene trebaju biti upravo ovakve kakva je kod navedenog primjera. Moguće je da se državne ustanove toga drže kao pijan plota jer nemaju pojma kako drugačije. A i ne treba zaboraviti da većina državnih ustanova i nema službeni skraćeni naziv, pa ni neka kratica na silu ne bi imala neke koristi -- tko bi znao što je to uusoz.hr?

@Name, @vuk: Vuk neće nikad završiti tih 12 projekata jer mu ja neću dopustiti. :P

11. kolovoza 2008. 20:06

Neki od sajtova su čak i ok. ZETov, primjerice, da nema onog napadajućeg bannera, Zgos i Sljeme su pregledne.. nisu toliko loše. Ali ove ostale, posebice od šalate i sama Holdingova su katastrofa. Ali čekaj dok oni prepoznaju važnost dobrog sajta za neku takvu firmu... proći će desetljeća. Već ćemo tapkati po holodecima i sajtovi će nam biti opipljivi :)

16. kolovoza 2008. 09:31

pa nije baš najružnija, ima i ružnijih ... :-)

20. kolovoza 2008. 08:08

Vezano uz P.S.: svojedobno sam preko stranice

22. kolovoza 2008. 00:33

Isusek... hehe neko je pustio "vjetric' i pocrkavali stakori... Eto tako se osjecam kad dodjem na sajt... No ima i gorih od ove al svaka cast holdingu na tako sramotnoj web stranici.

25. kolovoza 2008. 15:41

Ma sve je to ok, ali wtf is this? http://dacom.hr/web.htm

25. kolovoza 2008. 17:28

svima koji su iznijeli svoje prijedloge: je, konkurencija za najružniju hrvatsku stranicu je paklena, najbolji su oni kandidati koji svojom prekrasnom stranicom reklamiraju uslugu izrade web stranica, ali ja bih se ipak odlučio za ovu koju sam naveo jer je njihov potencijalni budžet najveći. :-)

28. kolovoza 2008. 19:48

Tema loših web stranica u tijelima državne uprave, dodajmo i na to gradove i druge lokalce je splet raznih elemenata. Od mentalnog sklopa u tim ustanovama, odnos snaga između raznih odjela kojima je web-pr/informatika u nadležnosti, preko novaca koji su voljni uložiti, a na kraju i očekivanja publike koja će ih posjećivati.... To je samo ukratko o temi...

Da bi se došlo do kvalitetnog rješenja sve nabrojano se mora poslužiti u barem minimalnu ravnotežu... Mi se npr ne pojavljujemo na projektima gdje nemamo potpunu kontrolu koja nam jamči da će web ispasti kako mi želimo jer čemu opće raditi nešto što ne smiješ nikome pokazati...

28. kolovoza 2008. 21:10

LOL.

29. kolovoza 2008. 09:20

Haha. Dobro je :)

PS: Neki developeri bi mogli da izbegnu ove probleme tako što će se zaposliti u firmi koju su osnovali programeri i gde su "šefovi" programeri koji kontaju šta je hype, next big thing, outsourceovanje developmenta itd. Kao što je naša na primer :D

29. kolovoza 2008. 09:38

Uf jadni, stvarno mi ih je zao, lol.

29. kolovoza 2008. 12:59

Zašto se ovo nalazi u kategoriji "neozbiljno" ?!? :)

29. kolovoza 2008. 18:54

@Sonic: nema kategorije tragično. :-)

Ovo je i odličan primjer marketinga za web servis, zacijelo ima dosta onih koji su u Google ukucali devshop, a i onima koji nisu ostao je logo u krajičku oka...

2. rujna 2008. 22:55

Jesi li isprobao s Gmailom ili Docsima? Chrome je navodno razvijen da dobro radi baš s njima...

3. rujna 2008. 08:29

cool je browser, dobro mi je što je asketski napravljen i maksimum ekrana je odvojen za browser i nema nametljivih gumbića i svega

čini se bržim, ali mi se ponekad smrzne na časak

ne šljivi anchore ni pola posto (to je ono što sam skužio)

3. rujna 2008. 08:47

Dopadljiv browser. Zoomiranje stranice (ctrl +/-) ne radi najbolje. Radi kao u Firfoxu 2 - povečava/smanjuje se samo veličina slova, veličina slika i širina stranice ostaje ista tako da kod večeg zooma stranica postaje deformirana. Meni osobno je draži način kako je to u Firefoxu 3 i IE7 napravljeno (kompletna stranica se zoomira). Čini se i da ima problema sa prikazom frameova tj. resiziranjem istih.

3. rujna 2008. 09:14

Zanima me što misliš o Chrome-ovoj EULA, pogotovo o "part 11"

3. rujna 2008. 10:13

zakon je ovaj stats for nerds :)

3. rujna 2008. 10:57

eh, skužio sam da mi na pollitici ne renderira neke menije kako bi trebao

a također sam skužio da mi sam popunjava neke formulare iako to definitivno ne bi smio raditi (primjerice formular korisničkog profila na pollitici što je teška katastrofa)

tako da od chromea nula bodova do daljnjeg

3. rujna 2008. 11:50

@mrak: je, sve je više poruka o tome kako neki siteovi ne rade kako treba, a otkriveni su i neki sigurnosni propusti koji su zakrpani u novijoj verziji webkit-a (Chrome koristi stariju). Najvjerojatnije će ga većina ljudi isprobati i onda zaboraviti na njega do slijedeće prilike.

Btw, 23% današnjih posjetitelja ovog bloga koristi Google Chrome. :-)

@Ojos Azules: nisam pravnik, pogledao sam na brzinu i pustio bih da se netko stručniji osvrne na taj kontroverzni članak. Ne bih baš pristao na te uvjete ukoliko nisam siguran u dobronamjernost onoga koji to uvjetuje.

3. rujna 2008. 15:57

Huh, ajde baci oko na index i njihov članak o Chromeu (http://www.index.hr/vijesti/clanak/chrome-pretrazivac-googleovo-oruzje-za-poraz-konkurencije/400768.aspx) i usporedi ga sa ovim svojim tekstom. Mirišem kopi pejst. :)

3. rujna 2008. 16:27

@Nebojša: je, izgleda da je to klasičan izdanak nove Index.hr škole koja uzima, a ne kaže gdje je uzela. :-)

3. rujna 2008. 20:10

Drago mi je da imas windowse (cim si mogao isprobati novi browser). Ja sam mislila da ih nemas i ne koristis, jer si vise puta govorio za neke programe kako ih "nisi mogao isprobati jer nisu podrzani na tvojoj platformi". Hej, "tapsatelji", cujte i pocujte: vuk koristi windowse! Nevjerojatno priznanje! :)

5. rujna 2008. 11:42

Update glede uvjeta korištenja:

http://googleblog.blogspot.com/2008/09/update-to-google-chromes-terms-of.html

5. rujna 2008. 20:23

Ne možeš to tako uspoređivati, novine ne zarađuju od klikova na te oglase, nego od prikaza tih oglasa. Također ne postoji block za te oglase u obliku penzića koji škarama režu reklame. Njih zato boli briga, a nama web masterima smeta kada netko ne želi ni dati priliku da nešto ponudimo.

Svi mrze oglase jer su došli na loš glas baš zbog ovakvih ispada (ne tvojih, nego od stranice koju si posjetio :) ). Također su svi full nabrijani na to blokiranje AdSensa, kao da će ih ubit, kad zapravo zloupotreba ili forsiranje AdSensa šteti web masteru više nego ikome drugome tako što mu uništava imidž.

I za kraj, kada ne bi korisnici koji imaju ad block pridonosili raspravi ili širili vijest o nekom blogu, ja bi im odmah zabranio pristup stranici. Ne postoji besplatni ručak. And that's tonight's WORD...

5. rujna 2008. 21:24

meni ne smeta to što ima ljudi koji koriste adblockere, ali me smeta kada ljudi koji navodno kuže kako web funkcionira propagiraju njihovo korištenje i to uz potpuno krive teze.

web kontent nije samoniklo bilje, on košta. oglasi su trenutačno jedini ozbiljniji izvor financiranja većine web projekata i jednostavno nije fer koristiti adblocker ako ih već posjećuješ. oke, nije stvar u krađi, ali to tije, recimo, kao kada odeš na javni wc. uđeš unutra, sve čisto, miriši, papira ima, daska čista ko siunce. obaviš svoje, izađeš van. ima sapuna, ima ručnika, onih papirnatih. sve pet. kreneš van, ali tete nema. tu je samo jedna kantica s prorezom kroz koji taman prođe kovanica od dvije kune. iznad piše "mala nužda kunu, velika nužda dvije". ponavljam, tete nema. hoćeš li izaći van bez da ubaciš odgovarajući broj kovanica u škrabicu?

klikanje na oglase nema s time nikakve veze, ti flash banneri koji vam toliko smetaju naplaćuju se po prikazivanju, i oglašivače uopće ne zanima hoćeš li ti kliknuti ili ne, oni furaju svoju politiku nametanja svojeg proizvoda i žele ti prikazati oglas. tako stvari funkcioniraju i da nema toga, ne bi bilo niti medija, naravno, osim onih koji su na partijskom proračunu ;) tada vi ne bi čitali o simoni gotovac i drugim zanimljivim sadržajima, nego bi čitali izvješće sa kongresa nesvrstanih i iz dana u dan pratili koliko je prebačena norma u rudniku željeza.

oke, zatupio sam...

5. rujna 2008. 21:40

netko će vjerojatno smisliti bloker blokera, na primjer dođem na tvoj site s ad blokerom i izbaci mi poruku da nemam pristup ;) mislim da u ovakvim raspravama prvo treba na jednu stranu staviti domacu na drugu inozemnu web scenu jer su to dva razlicita svijeta. ne kažem da treba klikati samo zato da se pomogne nego jednostavno dopustiti da mi se prikažu oglasi koji su mi možda zanimljivi i na koje ću možda kliknuti. ova varijanta s pretplatom je utopija...znam da ni meni ni na webasticno oglasi ne znace nista, ali ima malih internet poduzetnika koji nisu u tako lezernoj situaciji. s druge strane, razumijem i korisnike kojima je reklama pojela bandwith ;)

5. rujna 2008. 21:41

lol aljoša, prebačena norma ;)

5. rujna 2008. 22:04

@ borja postoje sajtovi koji blokiraju posjetitelje s adblockerom, čak i ja o tome razmišljam, ne zbog tih par lipa, nego čisto da vide kako to izgleda :)

5. rujna 2008. 22:07

pa evo rješenja za male poduzetnike :)

5. rujna 2008. 22:08

Mislim da je ovdje najbolje rješenje aktivna miroljubiva koegzistencija. Mi hoćemo čitati o Simoni i Anti (how yes no, ali ajde recimo da hoćemo), a onaj koji piše o njima hoće naplatiti taj trud. Jedni bez drugih ne možemo i zato jedni druge moramo uvažavati. Mi koji čitamo poštujemo autore tako da budemo tolerantni prema oglasima, a autori nam pak trebaju servirati oglase tako da nas pritom ne ometaju. Meni ne smetaju diskretni adsense oglasi, ponekad čak i kliknem na neki jer mi je zanimljiv. Ponekad kliknem na neki oglas samo zato da autoru u škrabicu upadne tih $0,01 i time mu zahvalim na zanimljivom sadržaju (doduše nisam baš presretan što će pritom Google spremiti u džep onih $0,99 ili više, ali nisu oni jedini koji serviraju oglase). No odbijam prihvatiti flash oglase od po 2-3 megabajta koji mi iskoče pred oči taman usred druge rečenice trećeg odlomka zanimljivog teksta. Takav mi oglašivač nikada ništa neće prodati.

Sjećam se jednog super ekstremnog slučaja kada sam čitao nešto na bug.hr kadli mi je iznenada flash popup oglas za nekakvu kozmetiku, ne samo iskočio ispred teksta nego mi je oko minutu uporno ganjao strelicu po ekranu ne dajući mi da kliknem na bilo koji link. Takva stvar više nije samo stvar problematičnog online marketinga već i stvar zakona o zaštiti potrošača.

6. rujna 2008. 01:19

IMHO, Internet je potpuno drugačiji medij od svih drugih - zato je teško povlačiti paralelu sa TV-om, javnim WC-ima i slično. Zar nije TV od samog početka zamišljen kao "reklamni pano" u kojem glavnu riječ vode medijske kuće i korporacije, i zar se ikad činilo kao da gledatelj ima ikakav utjecaj na shemu programa?

Internet je nastao iz potpuno drugih pobuda. Thats the beauty of it - čitam i radim što hoću, koliko hoću, kada hoću i to je to.

Tako da...blokiranje oglasa? Fine with me. Ko voli nek' izvoli. Nekako mi drastične "zapovjedne" mjere i blokiranje takvih korisnika zbilja zvuče...hm...čudno?

6. rujna 2008. 02:56

Haha, koliko komentara u tako kratkom vremenu. I svatko gudi vlastite interese... :D

6. rujna 2008. 06:33

Jedva čekam real-world addblocker u obliku tankog LCD sloja u lećama mojih naočala koji će se zatamniti u onom području mog vidnog polja u kojem se nalazi (npr.) jumbo-plakat ili neka kričava neonska reklama ;)

6. rujna 2008. 11:45

@puzz: adblocker će patterne za prepoznavanje reklama preuzimati sa interneta putem wirelessa, a kako bi se autorima softvera isplatio rad oni će jumbo plakate zamijeniti google adsense reklamama, na koje će se moći kliknuti namigivanjem prema njima :-)

6. rujna 2008. 17:05

alen: to je besplatna verzija, ako platiš 5$ mjesečno onda ćeš umjesto jumbo plakata imati crne pravokutnike. A za (samo!) 15$ mjesečno ti jumbo plakate zamijeni sa slikama zgodnih teta ;)

7. rujna 2008. 09:58

Taj real world ad blocker vec ima dosta nas u vlastitom mozgu, nacili se prepoznavati patterne oglasa i u najvecoj mjeri ih ignorirati. A besplatne novine mogu se spremiti na tavan za potpalu. Najefektivniji web oglas trenutno je dobro pozicionirana korisna informacija kao standardni rezultat u web pretrazivacu, naci se u rss share feedu od nekog frenda i slicno, sve ostalo je prevara IMO.

Sto se tice tvrdnje nekih ovdje da su ad blockeri nemoralni, to je skoro otprilike kao i izjava neke Americke medijske guzice pred koju godino da bi daljinske upravljace trebalo zabraniti jer omogucavaju ljudima da promjene kanal kada pocnu reklame.

A i radije bih slusao o tome koliko je zeljeza izvađeno, nego o Simoni.

7. rujna 2008. 20:58

Hvala sto me pratite :-))

Uskoro spremam objavljivanje bloga o prodaji i u detalje cu objasniti svoja iskustva iz prve ruke....znaci iskljucivo sto mi se desava kada prodajem oglase i kako oglasivaci reagiraju na bannere, PR clanke i slicno...bit ce zanimljivo.

Lp svima i uskoro mi idu dva nova web projekta van....drzite mi fige :-)

8. rujna 2008. 07:23

slazem da treba blokirati popuove, flash bannere i druge žderače bandwitha, ali google adsense i sl. nisu toliko annoying ... istina trebaju "web poduzetnici" shvatiti da se ne moze samo od toga zivjeti ali klik tu i tamo i neka stoja $ ipak covjeka veseli... da dalje nesto radi, razvija i bar nekako naplati svoj trud... barem za pocetak...

10. rujna 2008. 09:36

Tako im i treba. Developeri su najobičnije lijenčine i narcisoidi. :-D Njihova poslovna i životna deviza je: "To je komplicirano". Gadovi. Otežu do kraja, a onda ti kažu da je to ionako nemoguće iskodirati. Uopće nemaju socijalnih manira i posve su nekomunikativni. A kad im prigovoriš da se ne drže rokova onda se izvlače na to da ih drugi ne razumiju. Ne daj Bože da im prigovoriš da im program ne valja. Dignu nos do plafona i odma počnu bacat fore "kod mi nije rijuzabilan jer mi null varijabla u staku ne podržava inteđer".... Zbog toga na sastanak s developerima treba ponijeti uvijek jedan rječnik i dobrog psihologa. Da skužimo što pričaju i da ih skužimo kako razmišljaju. Ja mislim da smo mi svi žrtve developera i njihovog polovičnog koda. Da nije tako windowsi bi bili normalan os, a linux bi konačno postao pristupačan. I zato neka pate :-D

10. rujna 2008. 09:42

Bilo bi lijepo od autora ovog teksta da se malo spusti na zemlju. Istina je da ima ljudi koji će napraviti zaista lošu stranicu. Ili dizajnerski (estetski) ili tehnički, lai se ljudima sa skromnim znanjem i sposobnostima ne treba smijati niti ih ignorirati. Treba im pomoći dobronamjernim savjetom. Dokle ide :-D

29. rujna 2008. 14:23

Zašto ne razmotriti druge načine financiranja autora, kao što je sitna micropayment pretplata (preko micropayment mehanizma kao što je npr. "Sitnoplat")? Praktički dođe na isto kao zarada od oglasa, a manje je iritantno. Oglasi se dobro uklope u search, jer daju pomoć ili sugestiju korisniku koji je u potrazi (za uslugom ili stvari), no u nekom blogu ili na social networku su iritantni...

2. listopada 2008. 10:03

@Vatroslav: ja sam već godinama (valjda će biti i desetljeće) pričam kako bi učinkoviti micropayment dao veliki poticaj domaćem web poduzetništvu. Budem bacio oko na Sitnoplat.

4. listopada 2008. 19:39

So true :(

5. listopada 2008. 13:56

Yes vala, priljucujem se onom dijelu populacije koji kaze da je bitna edukacija, a ne restrikcije. U krajnjem slucaju, zabranjeno voce je najsladje, a i klinac uvijek moze otici nekamo (do frendova npr) i tamo pogledati ono sto ne moze doma. A osobno ne bih htjela da mu frendovi filaju glavu necime, radije da ja obavim sve to skupa. Moji roditelji bas nista ne znaju o kompovima i netu, ali smo pricali, o svemu i ne, nije bilo tabu tema - od sexualnosti, rodnih/spolnih manjina, politike, ekipe u skoli i problema... sve je bilo tema razgovora i uvijek se imalo vremena pricati, makar oni bili preumorni. Anyway, vrijedi ona 'ako klinac zeli nesto napraviti, to ce i napraviti, slagala se ja s time ili ne, zato je bolje da objasnim zasto se s necime ne slazem i pustim klincu, dakle osobi, da sam odluci sto uistinu zeli' - parafraziranje mojih roditelja. Tretiranje klinaca kao onima kojima ce se sve zivo restringirati - onak, meni nitko nije nista branio, a ne pijem, ne pusim, ne konzumiram droge, nisam pedofil i ne pale me nasilje nad ljudima. Hence, zakljucujem da sam skroz ok osoba, i ako sam ja imala slobodu vlastitog izbora uz EDUKACIJU, zasto klince smatrati kretenima koji nisu sposobni sami nesto napraviti vec im se sve treba dati na pladnju?

Mislim, kojeg klinca/klinku u nekom trenu zivota NE zanima pornografija? Pa radije onda to pokazati, skinuti pa i kupiti filmove ako treba i educirati, nego da napucava bandwith na gluposti :D

Dakle, da kontrola u smislu uputiti, ali ne paranoja u smislu stavljati zabrane. Hajde, pa znate i sami da se masa toga moze obici :) Nije li zgodnije da dijete ne pokusava preuzeti roota samo zato da pogleda neki pornic :D

5. listopada 2008. 19:42

Iz tvoje poruke vidim da ti ciljaš na malo veće klince nego što su oni zbog kojih sam ja instalirao Glubble. :-)

Moji su u rasponu od prošlo 5 godina i još fali par mjeseci do 7. Pretpostavljam da se slažeš da oni još uvijek nisu u toj fazi da bi imali ustavno pravo na gledanje pornića?!

Kod njih nema govora o zabrani već ih se štiti od sadržaja koji su dostupni na Internetu, a još uvijek nisu za njih.

6. listopada 2008. 12:38

Zapravo, mislim da se ne slazem. 1. Neka odu na random kiosk kupiti kaugume - sto ce vidjeti u razini svog nosa? Toliko o pornografiji :) Ne smatram da ce nekoga ubiti to sto ce vidjeti pornic ili da ce mu psihicki skoditi. Da se razumijemo, ne smatram da klince treba sopati pornjavom, al ne vidim ntii zasto bi ju trebalo skrivati. Nije li bolje pokazati obican pornic, klincima ce to vjerojatno biti nezanimljivo, a onda time maknuti misteriju i odgoditi susrete sa raznim neobicnim stvarima koje nisu bas tako jednostavno opisljive (golden shower and co :) ) 2. Da li uistinu klinac od 5-7 godina treba pristup netu? Ako mislis da treba - onda ne vidim potrebu za limitiranjem, vec veeelikom edukacijom. Osobno, mislim da bi djecu trebalo odlijepiti od kompova, neka se idu igrati van u parkove, neka citaju knjige, neka nadju penpal-ove i pisu RUKOM :) O tome net da ili ne - rekla bih vjerojatno da, ali ne iskljucivo. Komp je velika korist, ali moze biti i veliki neprijatelj. Ako klinac ne zna sto su autici, lutke, penjanje na drvece i slicno, mislim da jednostavno - virutalni svijet ne moze zamijeniti neke stvari kroz koje bi klinci ipak trebali proci IRL :) Imat ce vremena prijeci na virtualnu socijalizaciju :) Al treba doci i do spoznaje da s druge strane monitora JESU ljudi od krvi i mesa :)

To sto je roditeljima mahom jednostavnije hititi dijete na komp, ne treba biti razlog da i ti svoje dijete hitis za komp :)

6. listopada 2008. 12:50

Kad pogledam koliko ljudi ima ideju o prodaju digitalnog contenta ili online izdanja magazina, čini mi se da je kritična masa tu - no, previše ljudi se nekako zakoči kad im objasnim da je micropayment tu, kao da se uplaše testa stvarnog tržišta. Na nizu blogova sam naišao na pritužbe kako oglašavanje (na web siteovima i servisima) zapravo ne donosi profit, da korisnici blokiraju ili ignoriraju oglase. Sjećam se što je Pete Cashmore (mashable.com) ustvrdio još prije dvije godine: ljudi ne posjećuju social networks da bi klikali oglase; oglasi su prirodni dodatak uz search, jer korisnik traži nešto - knjigu, uslugu, ljetovanje, a oglas mu je dobrodošla sugestija; kontekst je važan. Prirodni dodatak za social networks i ostale user centric web servise bi bilo nešto što proširuje uslugu i ideju servisa (interakcija s drugim korisnicima). Imam servis koji je na tom tragu, Hoholu.com, koji treba omogućiti servisu da zaradi na usluzi koju pruža, povezivanju ljudi i interesa (slično konzultantima, posrednicima ili head hunterima), a da je korisnicima prirodno i prihvatljivo koristiti ga. Berislav misli da servis ima perspektivu i vani, nekoliko puta je to ponovio - moram priznati da me to počelo kopkati, argumenti protiv širenja vani mi se čine sve slabijim :)

6. listopada 2008. 13:21
  1. razne ružne stvari koje se mogu slobodno naći na netu višestruko premašuju ono što se vidi na kiosku, a kao redovni posjetitelj kioska mogu ti pouzdano potvrditi da tete ipak paze na raspored časopisa. A tvoja tvrdnja da će klincima pornić biti vjerojatno nezanimljiv pokazuje da baš i ne poznaješ klince. :-)
  2. vjeruj mi, moja djeca su socijaliziranija nego većina svojih vršnjaka (sigurno više nego što sam ja bio, a ja sigurno nisam u njihovim godinama visio za kompom) i uvijek će real life aktivnosti kod njih imati prednost pred virtualnim. Eto, jučer popodne se je jedan bavio crtanjem vodenim bojama, drugi je uzeo gitaru i otišao k dedi 'na probu', a prije toga su okupirali boravak svojom ergelom autića. A da ti ne govorim da najviše vole ići u istraživanje s tatom po livadama i šumama. Ali računala su dio njihovog vremena i bilo bi im glupo braniti njihovo korištenje. Ja ih pokušavam usmjeriti da ih više koriste u edukativne svrhe nego za besciljno igranje...tako da je njima zanimljiv Stellarium uz pomoć kojega upoznaju nebo, a znaju se snaći i u Google Earthu i dozumirati do svoje kuće.

Meni se čini da ti stalno dotičeš krajnosti, a većina života se odvija između njih.

Btw, djecu treba naučiti da razlikuju privid od stvarnosti, istinu od laži. Tako je moje dijete od 5 godina jedan dan samo zaključilo da reklame na televiziji lažu. ;-)

7. listopada 2008. 10:52

Treba li tako malim klincima dati da surfaju webom, odnosno što to ima tamo za klince tog uzrasta... S obzirom da im je u fokusu, igra, škola, te druženje s prijateljima, idealno rješenje bi bilo social network - naravno lokalni, jer ne znaju engleski niti imaju što upoznavati "vršnjake" preko Neta :) Berislav je spomenuo sličnu ideju u postu o , pa sam se pohvalio da ćemo launchati nešto takvo u listopadu, u sklopu novog izdanja našeg proizvoda - vidi link :)

7. listopada 2008. 12:12

ja sam se kasno susreo s pornografijom, pa vidi gdje me to dovelo!

30. listopada 2008. 17:45

Još je jedna bitna stvar što softverski poslodavci -- bilo gdje je riječ o internom razvoju ili za tržište -- zaboravljaju ili, češće, niti nemaju pojma da su sputani "željeznim trokutom", koji će utjecati na konačan rezultat razvoja, htjeli oni to ili ne.

Uglove tog "željeznog trokuta" čine tri osnovne komponente svakog softverskog projekta (a varijacije postoje i u drugim inženjerskim disciplinama): , (ljudi, novac, oprema itd) i , odnosno količina funkcionalnosti koju se pokušava ugurati u idući . Iz nekog razloga se najčešće pokušava zadržati predviđeni opseg, čak i kad očito nema dovoljno od onih drugih elemenata -- a opseg je upravo onaj element kojeg je obično najlakše i najbezbolnije promijeniti.

31. listopada 2008. 08:21

so true... dobar post.

31. listopada 2008. 08:22

E kad bi poantu ovog teksta bar shvatili i poslodavci.

15. prosinca 2008. 20:22

Adobe ima AIR za desktop (Flash, Flex, Javascript za razvoj) a za web ima Flex i Flash player (iako je AIR dijelom flash player). Maheri su uspjeli ugurati Silverlight na desktop i na web. JavaFX je prema meni ipak još uvijek loše rješenje. Što se tiče weba kod JavaFX imam osjećaj da "napuštam" broswer i pokreće mi se aplikacija na računalu što baš i nije u duhu "run in broswer". AIR je odlično rješenje jer omogučuje kombinaciju javascript/actionscript. Tako sam recimo kao text editor ugradio tinyMCE u AIR. Normalno nije prošlo bez problema jer webkit key eventi od AIR 1.5 su podrbani do krajnjih granica.

31. prosinca 2008. 17:32

daj ispravi ovo:

Ta težnja je naročito izrađena u onih koji ne produciraju... "izražena"

U iznimno rijektim slučajevima generirani prijevod može "rijetkim"

ajd, sretno ti bilo novo leto !!!

31. prosinca 2008. 17:46

I tebi. Tnx, ispravljeno. Vidim da bi meni bio koristan spell-checker plugin za WS. :-)

1. siječnja 2009. 10:09

Rubin na Zasun -- genijalno! :D

1. siječnja 2009. 12:36

U šejmles plagu (automatski prijevod) za vlastiti blog dodao bih kako na http://oddparity.org/ od početka linkam na Tranexpov servis za online prevođenje - pod linkom "Fun: English translation". I zbilja je fun. :-)

Inače mi je njihova usluga izvrsna kad su pojedinačne riječi u pitanju, ali automatizirani prijevod sitea... Ok, priznajem - ne razumije UTF-8 i to je najveći dio problema. No, vjerujem da ni sa točnim encodingom (znakoslovljem) posao ne bi bio bitno bolje obavljen.

1. siječnja 2009. 16:35

nego, živijo ti nama vuče ;-))

svima nam sretna i nadam se bolja nova v. 2009.

Deda i familija ;-)

ps: mogel bi zbrisati oni prvi post sa greškama, zakaj da ostaneju... zbriši i ovaj ps... nek bude sve lijepo i krasno ;-)) hehe

3. siječnja 2009. 20:43

po mom skromnom misljenju takav sadrzaj privremeno moze se popeti na vrh rezultata na trazilicima, ali mislim da s vremenom pravi i pravilno prevedeni sadrzaj ipak ispliva i "nadjača" takav krivo prevedeni sadržaj ...

1. veljače 2009. 16:22

Imam screenshot te poruke... :-))

1. veljače 2009. 16:34

Evo i linka: http://skrati.net/pao1google/

2. veljače 2009. 08:53

naši kvazi novinari iz kvazi portala i redakcija uvijek pišu kao da su na nekim opojnim sredstvima tako da ovo nije ništa čudno ... a drugo uvijek se razumiju u sve u što se zapravo ne razumiju ;-)

4. veljače 2009. 13:07

Eh kad bi igrice bilo lako naraviti koolko bi ih tek bilo... i ovako uzimaju previse vremena koje moze da se iskoristi mnogo pametnije...

4. veljače 2009. 14:22

I ovako ih ima puno, treba samo baciti pogled na nezavisnu scenu, pogledaj ...

10. veljače 2009. 16:08

Ne bi trebalo miješati e-Račun i e-iskaznicu. To su dvije potpuno različite stvari.

e-Račun je usluga koju dogovaraju banke i FINA. Ne radi se o novčanoj transakciji (one bi se odvijale na potpuno isti način kao do sada) nego o specifičnom načinu dostavljanja klijentima koji ih kasnije plaćaju (ili ne plaćaju, to je njihoa odluka). U tom smislu, naziv "e-Račun" je potpuno promašen, ispravno bi bilo "e-Nalog".

A, što se tiče nameta - on će postojati ovako ili onako. Zakon to ne može izbjeći i zato bi bilo glupo da uopće pokušava. Jer, može od poslovnih subjekata tražiti da ga ne naplaćuju, ali onda će se desiti da će oni o zaračunati u cijenu usluge i opet je tu, ali skriven. Ono što, eventualno, može biti problem je FINA kao jedini pružatelj te usluge, ali nisu banke baš toliko naivne kao što neki komentatori na pollitici misle ;)

10. veljače 2009. 18:36

Jesu dvije različite stvari, ali priča o računu me potakla da spomenem ono što već dugo planiram napisati, a to je tak nedostatak mogućnosti elektroničke identitfikacije bez koje većina e-usluga, koje se planiraju u sklopu javne uprave, teško ostvariva na jednostavan način. A priča o Estoniji je dobar primjer kako korištenje takvog id-a ne treba ograničiti samo na TDU (tijela državne uprave). Inače nositelj projekta e-iskaznice je MUP. Sumnjam da oni planiraju korištenje izvan TDU.

A da banke nisu naivne to možemo vidjeti i po tome da su one inicijator projekta e-Računa.

11. veljače 2009. 05:44

...u stvari, koliko ja znam FINA je inicijator. FINA je dala prvi prijedlog bankama, a onda su one tražile svoje uvjete i pregovarale (između ostaloga i o tome da se ostavi otvorena mogućnost da postoje i drugi pružatelji usluga, što je dobro).

16. veljače 2009. 22:46

Post sam već komentirao na pollitika.com, a ovdje samo dodatak o međuigri banaka i FINA-e oko e-Računa.

Dakle, najprije je FINA krenula u razvoj e-Računa (sad već ima i gotovu uslugu i samo čekaju zakonsku legislativu) ali banke nisu bile zadovoljneponuđenim uvjetima (čitaj, preskupo), pa su pokrenule inicijativu na državnoj razini, da se razvije standardno rješenje.

Zahuktao se i rad u Povjerenstvu (iako, što će od toga biti tek treba vidjeti :-), pa je FINA došla pameti i voila - dogovorili se s bankama :-).

Sve u svemu, biti će zanimljivo vidjeti kako će se odigrati (i završiti!) cijela ta priča oko e-Računa.

Inače, vuk je posve u pravu kad kaže da je e-ID apsolutno nužan prvi korak na putu ka "digitalnom" društvu. Naravno, "Big Brother issues" postaju problem, ali to smo ponešto već i raspravljali na pollitika.com :-)

19. veljače 2009. 18:48

Takve prevoditelje koriste wannabe webmasteri.

24. veljače 2009. 12:49

Srećom, Gmail help je ipak dostupan (http://mail.google.com/support/bin/topic.py?topic=12913).

24. veljače 2009. 15:01

Iz nekog razloga meni IMAP ne radi, barem preko Windows maila (nisam htio instalirati novi program samo radi toga). :(

24. veljače 2009. 15:23

Već si ovo dobrih pola godine govorim, nesmijem se samo na Gmail (web sučelje) oslanjati, no ništa nisam poduzimao. Idem podesit neki mail klijent sad.

24. veljače 2009. 20:32

meni je desktop klijent uvječna lovišta nekoliko puta poslao po nekoliko tisuća mejlova, stoga googlu lako oprostim pol sata odmora, iako me malo frka ako i on prsne skroz, dok me s druge strane ta opcija pomalo i veseli

24. veljače 2009. 21:31

A pokrenuta je i privatna inicijativa, racun.hr.

24. veljače 2009. 21:31

Pardon, racuni.hr

25. veljače 2009. 08:41

Meni je jedina korist od gmail-a ta što ima filtere.

I samo ga koristim online, jer nisam za istim kompjuterima, pa mi zbog toga IMAP ne pomaže, osim ako ne bih imao USB stick samo za to, ali sam onda opet iza nekih mreža koje ne podržavaju ništa osim HTTP prometa pa mi ni od toga nema koristi.

I koliko znam IMAP ne može skužiti filtere koje napravim online, a neda mi ih se ponovno praviti u nekom klijentu.

Meni bi najviše odgovaralo kada bi postojao nekakav software koji bih mogao sam instalirati na svome hostingu i samo njega koristiti, ali da mi ima mogućnosti kao što su filteri u gmail-u. Da li netko zna za nešto takvo ?

Usput i gmail sučelje mi je bilo dobro u poćetku dok mi je sada pre natrpano i presporo, npr. dodali su one nove botune kao što je Labels pa kada se klikne ne njega dobije se drop-down sa autocomplete fukcijama, ja kada kliknem na taj botun trebam ćekati po 2-3 sekunde da mi se on pokaže, i to na kompjuteru koji je 3.0GHz, a da ne kažem što li je to tek na nekim sporijim.

Imam neki osjećaj da ću se uskoro maknuti sa gmail-a, samo da još otkrijem gdje.

25. veljače 2009. 09:10

@Sasa: ako definiraš filter na osnovi kojeg će se dodjeljivati label onda ćeš te labele vidjeti kao foldere u IMAP klijentu.

27. veljače 2009. 11:48

ja volim igre

11. ožujka 2009. 09:43

DropBox je dobro riješenje, samo meni koji sam vecinu dana iza korporativne mreze nepomaze jer je dosta toga onemoguceno.

Da li potoji nešto takvo samo da se može pritupiti preko preglednika ?

11. ožujka 2009. 10:31

Kao primjer korinosti DropBoxa u svakodnevnom životu svakako preporučujem .

11. ožujka 2009. 10:32

@misko: Dropboxu možeš pristupiti preko preglednika, a provjereno radi i kroz razne korporativne firewallove i proxyje.

11. ožujka 2009. 12:55

@Berislav Kod mene sa dropbox klienta se ne mogu spojiti. I sve sam dobro podesio nego se jednostavno ne može.

11. ožujka 2009. 14:41

Znači neki firewall ga kolje. Ali sigurno možeš preko Weba, dok od doma (recimo) možeš s klijentom. To je definitivno najjednostavniji način prebacivanja fajlova koji znam.

13. ožujka 2009. 08:43

Meni je mail kod njih i stvarno razmisljam da se maknem. Nekako mi se nesviđa pomisao da imaju 99% mojih mailova. Mislio sam instalirati neki web klijent na svoj hosting i da mi to bude riješenje, ali onda se mislim a koliko li je to tek sigurno ako će mi mailovi stajati na nekom tamo hostingu za koji tko zna gdje se nalazi i tko zna tko mu još ima pristup. Na kraju mi još izgleda pametnije dići doma server, pa bar znam tko ga gleda :-)

Da li još netko ima ovakva razmišljanja ili sam ja previše paranoičan ?

13. ožujka 2009. 11:05

Iz Vodiča... :-)

'Znaš,' reče Arthur zamišljeno, 'sve to objašnjava mnoge stvari. Cijeloga života imao sam taj čudni, neobjašnjivi osjećaj da se nešto događa u svijetu, nešto veliko, čak i zlokobno, a da nitko neće da mi kaže što.' 'A, ne', reče starac, 'to je samo savršeno normalna paranoja. To ima svatko u univerumu.'

26. ožujka 2009. 08:23

"Jedna od najčešćih zabluda među programerima je da, ako aplikaciju razvija samo jedan čovjek, nije potrebno koristiti nikakav sustav za kontrolu izvornog koda."

Po mom misljenu, najveći je danas problem što svatko tko upali kompjuter, progugla i nađe neku skriptu ili instalira Joomlu i promjeni temu, misli da može razvija software i da je programer.

Koristim git skoro godinu dana za svoje neke projektice, stvari koje meni olakšavaju život.

"uskoro nećete ni halo_svijete.* razvijati a da ga prije ne pospremite tamo gdje je svakom kodu i mjesto" - i mogu reći da sam došao do ove faze, sve da i pišem neku shell scriptu koja mi treba nešto olakšati, prvo uradim "git init" -:)

Ono što hoću reći je da tko neshvaća važnost "sustava za kontrolu izvornog koda" nije još ni osnovne stvari shvatio u razvoju softvera.

26. ožujka 2009. 08:25

Koji je bio razlog prelaska s mercuriala na git? Da li veća zajdenica ili neki tehnički da mu fali neka mogućnost. Ja više nagnjjem mercurialu, ali veliki Git hype mi lagano daje na razmišljanje da se prebacim na GIt.

26. ožujka 2009. 11:11

@Slavus: kod Gita mi je bolji branching, nekako mi je bolje , a i lijepo je gledati grananje u gitk-u. :-)

30. ožujka 2009. 11:48

Pogledaj: http://www.balsamiq.com/products/mockups

30. ožujka 2009. 19:59

@tomislav: već sam ga prije probao i nije mi se dopala web inačica, mislio sam baciti kritiku, ali odlučio sam skinuti demo desktop inačicu i vidim da je puno bolja i dorađenija. U kombinaciji s nečim poput tablet PC-a odličan je kandidat da zamijeni olovku i papir. :-)

1. travnja 2009. 14:40

Tek sam danas pokusao nesto uploadati iz korporativne mreze na DropBoxa.

Kada sam dosao do kraja trazio je nekakav username i password za proxie, ne dropbox nego preglednika i pošto to neznam nije uspijelo, nažalost.

8. travnja 2009. 11:07

pa kaj, postoji registar udruga

http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/login

ili im možda sajt ima radno vrijeme ;-)

kao što to ima SDA ( Savezna Depozitarna Agencija ) sada preimenovana u SKDD ( Središnje Klirinško Depozitarno Društvo )

url je bio, pazi sat koji

https://www.sda.hr/portal/f?p=100:101:3053585446342052

zanimljivo da imaju https ;-)

kao što to odavno iskon web mejl nema, no to je već jedna skoro pa drukčija priča

8. travnja 2009. 11:11

hm, da pojasnim, logirat se može od 09:00 do 17:00 ili tak nekak

8. travnja 2009. 12:22

@Deda: da vidim da danas radi, jučer nije radio, možda zaista ima uredovno radno vrijeme. :-)

8. travnja 2009. 12:44

@vuk: glej, sa Operom 10 se uredno spajam preko

http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/

na

http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/login

Registar udruga Republike Hrvatske Forma za pretragu Naziv
Glavna grupa djelatnosti
Podgrupa djelatnosti
Sjedište
Županija

btw, jel ima gdje kritika web portala hrvatskih javnih službi ? jer, npr. za pristup na večinu njih se mora imati onaj mrski browser, itd. itd. jel postoji negdej popis svih tih portala ?

8. travnja 2009. 14:33

http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/ nešto zeza zadnjih dana...

To znam jer mi je baš trebao nešto danas i jućer i doslovno je bilo malo radi pa onda opet neradi, pa ponovno proradi i tako...

8. travnja 2009. 19:00

@Deda: ako nema treba je napraviti :-)

11. travnja 2009. 05:39

Zanimljivo, nisam ovo znao. Inače, je li još netko primijetio da se broj spamova u zadnje vrijeme smanjio. Prije 5-6 mjeseci sam na gmailu imao par stotinja njih svakodnevno u spam folderu, a zadnjih par dana ih ima maksimalno dvadesetak.

12. travnja 2009. 15:17

Ja zelim Da napravim igricu "Rayman 4 ili 5"ali neznam kako pa dali mozes da mi pomognes ostavi poruku.

13. travnja 2009. 11:13

@Ivan: Najprije napraviš Rayman 1, 2 i 3 pa će 4 ili 5 doći sam. ;-)

Za raditi nastavak treba ti licenca. Pokušaj nešto svoje. Napraviti igru nije tako jednostavno, treba puno truda i učenja. Postoje alati koji ti to mogu olakšati, npr. http://www.garagegames.com/products/torque-2D

13. travnja 2009. 13:09

treba samo izabrati dobar engine 3d , i naravno treba biti uporan da bi se napravil igrica. Moja preporuka za one koji žele praviti neke 3d flash igrice je papervision3d a pored njega još bolja grafika jeste svakako 3d engine unity3d.

Svaki od navedenih 3d engina podržava browsere, tako da sve te igrice se mogu koje napravite igrati online preko browsera.

17. travnja 2009. 11:05

Jedan od razllga ovakvih problema je što se (zbog štednje, ali i neznanja) pisanjem SQL upita i procedura bave oni developeri koji pišu i osnovni kod, a najčešće im je znanje SQL-a vrlo bazično i nekompletno. Idealno bi bilo -- barem kad je riječ o većim i kritičnijim aplikacijama (kao što je popis birača) -- imati posebnog SQL developera koji će znati što kada i zašto upotrijebiti. Programer poslovne logike tada ne mora uopće brinuti o tome što mu baza šalje, jer dobiva već pročišćene i jasno definirane podatke.

17. travnja 2009. 16:19

berislave, meni se vise cini da je problem u tome da tvrtke koje dobivaju takve poslove za drzavu zaposljavaju nekompetentne ljude kojima daju da rade na takvim (kriticnijim) projektima. i tako dolazimo do slucajeva iz komentara na pollitici kad se jos i neznanje opravdava i postavlja kao 'pravilo struke'.

18. travnja 2009. 13:58

Za primjer, Djangova ORM dokumentacija kaže "nemojte koristiti NULL u CharField poljima, radije koristite '' (prazan string)". Kriviti li nekoga, i koga, u ovom slučaju? :)

19. travnja 2009. 19:36

Gle, gle, ja u svojim primjerima nigdje nisam imao primjer sa stringom. ;-)

Django je namijenjen web aplikacijama, obično se obrađuju neke forme koje šalju podatke. U skoro svim ostalim slučajevima, osim stringa, možeš biti siguran da kad korisnik ne upiše vrijednost da možeš staviti NULL (ako je polje tako definirano). Što sa stringom? Iz forme ti stigne prazan string, da li je to zbog toga što je to nepoznata vrijednost ili je korisnik namjerno unio prazan string? Ne možeš biti siguran. I zbog toga su autori Djanga odlučili da po defaultu spremaju prazan string (to se u modelu može promijeniti).

12. svibnja 2009. 07:13

online izdanje bi trebalo biti barem upola jeftinije od tiskanog, jer nema razloga da cijene budu iste ili približno iste. ta APP tehnika prodavanja muda pod bubrege kod nas je zbilja postala pravilo.

12. svibnja 2009. 15:12

Evo što Petric kaže o prepisivačkom novinarstvu i budućnosti novina: http://www.jutarnji.hr/komentari/komentari/clanak/art-2009,5,9,,162555.jl

12. svibnja 2009. 17:08

Prepisujem komentar: imam osjecaj da autor zeli uvjeriti samoga sebe da ce na ovaj nacin opstati i tzv. djecji casopis bug. Bug Online je poznat po tome da prepisuje vijesti i ne navodi izvore. Pogledajte njihove vijesti, rijetko ćete u njima ugledati neki link. Što on smatra pravim novinarstvom?

12. svibnja 2009. 17:59

Pozdrav,

kad smo kod teme novina, odnosno časopisa... Site na kojem radim neko vrijeme:

...tu nam je cilj bio prvenstveno predstaviti časopise i ovo sigurno nije rješenje za online čitanje (koje po meni nema budućnost, teško je čitati na LCDu duže vrijeme i to ne može nikakva fensi šmensi RIA aplikacija riješiti).

Zanimljivo je baš da je BUG odbio suradnju s nama :(

15. svibnja 2009. 17:59

Vuče, što te točno smeta kod listanja stranica?

Brzina listanja se može promjeniti, na pcchipu smo ju više puta podešavali upravo zato da ne bi iritirala korisnike.

Selektiranje teksta i takve napredne stvari su ok zahtjev sa strane korisnika, no kad se malo udubiš u problematiku shvatiš da su to sve manje redakcije koje bi se morale rastegnuti žestoko na sve strane (logistički, softverski i financijski) da bi napavile kvalitetno objavljivanje sadržaja u elektroničkom formatu.

Možda ti znaš neko bolje rješenje za prijenos iz prelomljenog magazina u neki format / vrstu preglednika?

Što se tiče pdf-a, skidanje pdfa je problem u glavama urednika i direktora redakcija, jer tamo postoji strah od distribuiranja sadržaja bez naplate. Klasika. A i nije baš da je bez vraga... :)

Mene osobno pdf ne bi zadovoljio, jer je selektiranje teksta u njemu imbecilno napravljeno, a kad se radi o prelomljenom magazinu onda je još gore... :)

16. svibnja 2009. 11:01

@tomo: taj efekt je nepotreban, ja obično brzo prelistavam neki dokument i to listanje me iritira. Jel' se može isključiti?

Pretpostavljam da je postojeći način najbrže i najjeftinije rješenje. Ali pogledajte NYT reader i njihov prikaz. I zašto bi se nešto iz prelomljenog magazina prenosilo na isti način u drugi medij? Novi medij ima nove zakonitosti, ono što vrijedi za papir ne vrijedi za ekran.

Jasno da postoji velika opasnost od distribuiranja sadržaja bez naplate kad je cijena prevelika.

16. svibnja 2009. 17:42

Listanje pageflipa traje niti trećinu sekunde, ako koristiš link u donjem desnom dijelu ekrana (strelice za lijevo i desno).

Zbog prirode samog pageflipa, i činjenice da je sadržaj u slikama - nekakva tranzicija mora postojati. Ako samo zamjeniš jednu stranicu drugom, neki korisnici neće niti primjetiti da je stranica promjenjena.

Provjerit ću šta se može napraviti oko tog efekta, actionscript je dosta kompliciran pa nisam siguran da će bit moguće, al probat ću. :)

Prikaz NYTimesa je tehnički dosta komplicirano napraviti, upravo zato kažem ono "veličina i sposobnost redakcije"... :)

16. svibnja 2009. 18:39

To i nije posao redakcije već neke programske kuće da napravi to rješenje i ponudi redakciji za određenu količinu zelenih papirića. ;-)

17. svibnja 2009. 13:26

Napravio da mi se thunderbird spaja preko IMAP-a na moj gmail račun.

I labele u gmailu mi se prikažu kao folderi i to radi OK.

Ali ono što mi se nesviđa je sljedeće: Naprevljeni su mi samo folderi u njima nema ništa mailova, moram kliknuti na svaki folder da mi se ti mailovi skinu lokalno i naravno kada činim "Get mail" thunderbird ne dobavi nove mailove u foldere(koji su preslika gmail labela)

Da li postoji neko riješenje za to ? Tražio sam po netu ali nisam ništa našao.

19. svibnja 2009. 16:54

Meni je prije par godina Opera toliko sjela da sam postao njen totalni fanboy. :D Maknuo sam 85% gumbića, stavio address bar iznad tab bara kao i na svakom normalnom browseru, stavio old school skin. Mouse (shortcuts) gestures i keyboard shortcuts su zakon, isto kao i npr. sinhronizacija bookmarksa, lockanje tabova i još hrpa drugih stvari koje mi sad ni ne padaju na pamet a znam da ih koristim.

20. svibnja 2009. 11:35

Kada se nešto piše za široke mase i sa prilično ograničenim brojem stranica nije posve jednostavno napisat sve 100% točno i najbolje kako bi trebalo, a pri tome zadovoljit i "ekonomski" aspekt projekta ;-) No ako ništa drugo nadam se da smo roditelje potaknuli da se malo više druže sa svojom djecom.

31. svibnja 2009. 17:09

Malo ću modificirati jednu rečenicu:

Eto, čisto da ljudima bude jasnije o kome je riječ. :)

1. lipnja 2009. 09:47

A čini se da uskoro dolazi i superuser.com: http://blog.stackoverflow.com/2009/05/the-stack-overflow-trilogy/

2. lipnja 2009. 12:22

E, vidite, trebalo bi poznavati i problematiku popisa stanovništva prije nego se krene u raspravu. I možda obratiti malo pažnje pa uočiti da postoje slučajevi kada praksa ZAHTIJEVA postojanje bilo kakvog podatka - je li to zbog optičkog čitača ili zastarjelog sustava obrade potpuno je nevažno. Popisivači prolaze određeni rutinski tečaj prije nego što krenu u popisivanje - i dobiju jasnu instrukciju koja polja moraju biti popunjena (jer oni popunjavaju formular na papiru).

A što se tiče uporabe NULL vrijednosti, nitko ne kaže da je zabranjeno korištenje NULL-a, ali je znatno je lakše i programeru i projektantu baze kada se izbjegavaju. Uostalom, pogledajte broj bug-ova koji se javljaju tijekom programiranja, a neću ni spominjati kako je zgodno eksportirati podatke u neki drugi program (npr. Excel), odnosno bazu...

5. lipnja 2009. 08:56

samo ću reći "Molim vas, izbacite Frontpage iz programa naših škola."

5. lipnja 2009. 08:56

a bogme i takvog profesora slobodno ;-)

5. lipnja 2009. 11:10

mislim da nije bas primjereno izravno usporediti program i nacin odrzavanja lekcija bilo kojeg sveucilista s programom bilo koje osnovne skole... vec idejno se razlikuje sustav osnovnog skolstva kao opcenitog obrazovanja 'od svega pomalo i nista konkretno' i sveucilista odnosno fakulteta kao specijaliziranog studija izabrane discipline...

daleko od toga da se ne slazem s izrecenom tezom u postu, apsolutno je podrzavam..

samo mislim da se usporedbama s programima sveucilista ne moze razviti svijest o potrebama drugacijeg pristupa, ponajvise radi toga sto trenutno ni priblizno ne postoji nastavnicki kadar koji to moze odraditi drugacije.

kad bi postojala opcija da se na pocetku tako nesto izvodi uz pomoc vanjskih s drzavom ugovornih suradnika pa da se uce i klinci i nastavnici... mozda bi time i firme tipa web agencija mogle malo prosiriti svoje poslovanje i ne ovisiti samo o trenutnoj situaciji na trzistu i u gospodarstvu, koje kako vidimo moze biti vrlo valovito...

5. lipnja 2009. 11:24

@Tomislav: naveo sam primjere sveučilišta iz jednostavnog razloga što u jednominutnoj pretrazi nisam mogao naći primjer neke strane škole ekvivalentne razine. Jasno je da bi program za srednje, ili čak osnovne škole, trebao biti prilagođen učenicima. Ali princip je isti.

Ideja s vanjskim ugovornim suradnicima je jako dobra samo što postoji opasnost u regrutaciji nekvalitetnih suradnika (npr. onih istih koji su nastavnike učili Frontpage-u).

Čini mi se da je glavni problem s informatičkim obrazovanjem u našim školama to što učenike podučavaju radu s alatima (i to često neprikladnima) umjesto ta ih uče osnovama na koje će kasnije moći nadograditi novo i naprednije znanje.

5. lipnja 2009. 12:13

@vuk: naravno da ta opasnost postoji, nije to nuzno najbolje rjesenje problema.. problem je definitivno u neadekvatnom kadru u skolama i nepostojanju obrazovanja nastavnickog kadra za to podrucje kao sto se obrazuju za druga podrucja. zato se rade alati, jer principe trenutni nastavnicki kadar ne razumije pa ih ne moze niti predavati.

i, da, to je i problematicno i lose, ali je li bolje tako, ili uopce i nikako pa da se klinci ne upoznaju apsolutno ni sa cim (ako doma nemaju prilike raditi na racunalu i imaju nekoga tko ce im pokazati)? imao sam prilike civilku odradit u osnovnjaku, pa sam recimo vidio kako izgleda sat nastave informatike pod vodstvom nastavnice koja ne zna u biti ista konkretno da bi klince mogla nesto nauciti i organizirati suvisao sat. a plus sto interes klinaca jako varira za to (neki su samoinicijativno nekaj cackali po powerpointu ili crtali u paintu da vide kaj se tu moze, dok su drugi surfali, trazili mjuzu il visili na MSN-u i dalje od tog ih nije bilo briga).

5. lipnja 2009. 12:17

Definitivno se slazem da je pogresno kao prvo uciti html u frontpageu, a kao drugo poticati na piratiziranje softwarea (k tome loseg!)

Na nekim fakultetima zato recimo poticu piratiziranje dreamweavera :)

Notepad je malo okrutno koristiti za html, posto postoje besplatne alternative tipa Notepad++, ali takodjer znam za situaciju gdje je profesor ucio srednjoskolce strikati html u vi-u :)

5. lipnja 2009. 14:10

U Samoboru nisu niti na tom nivou, tip uči djecu radit webove u Wordu i još ih pritom ruši ako krivo nekaj naprave.

5. lipnja 2009. 19:59

Kod nas prošle godine u osnovnoj (8. razred) su nas učili FrontPage. Sad u 1. srednje profesor nas je učio HTML u Notepadu (ja sam mu predložio Notepad++) pa je prešao na to :) Naravno meni je sve to ultra lagano jer HTML učim od 10/11 godine samostalno.

Komentari mojih prijatelja bili su otprilike: Zašto to ne radimo u Frontpageu, zašto moramo sami učiti nešto što nije potrebno, zašto nam ne instalirate FrontPage.

Kad je profesor vidio da to ne ide prebacio se na Dreamweaver (koji je legalno instaliran u našoj školi, također imamo i InDesign i Photoshop, sve legalno na hrpi računala (ipak smo mi Grafička :)).

Rekao je onima koji znaju HTML da nastave u N++ (znači ja). Komentari ostatka razreda na Dreamweaver su bili: Frontpage je lakši...

Da ne pričam o krajnjim rezultatima na testu...

9. lipnja 2009. 10:15

Postoji cijeli niz bugova koji su nastali zbog toga jer je programerima nešto bilo lakše napraviti. Kad se radi o podacima onda treba voditi brigu o njihovom integritetu, a ne o tome što je programeru lakše. Velika je razlika između 0 (nula) vrijednosti i nepoznate vrijednosti. Kad NULL definirate kao nepoznatu vrijednost onda sve izgleda logički i sjeda na svoje mjesto. Kao i ono da NULL nije jednako NULL tj. dvije nepoznate vrijednosti nisu jednake.

Evo priloga raspravi .

10. lipnja 2009. 10:00

Da, isti slučaj kod mog nečaka. Osnovna škola.

11. lipnja 2009. 07:53

Te brije s piratstvom mi vec idu na jetra, kaj ce bit iduce? imat cemo cip pod kozom koji ce registrirat koju smo pjesmu pod tusem pjevali ili koji smo font koristili dok smo se potpisivali na racun.. svasta

11. lipnja 2009. 17:32

Pozdrav vuče! :P

Evo sam idem u Elektrotehničku školu u Splitu i u knjizi isto tako imamo Frontpage ali ga čak i nismo radili. Mislim da nedostaje stručnog osoblja za to ... Hvala bogu znam html, css, php, ... :D

Nice post i činjenica da ne podupireš pirastvo i microsoft proizvod :D

13. lipnja 2009. 21:20

Tnks za link na brosuru, stvarno je inspirativna, vjerojatno joj je radni naziv bio: "Kako odgajati dijete ako mu ne vjerujete".

16. lipnja 2009. 21:26

'Vako, što se tiče piratstva, škole imaju licencirane imidže :-) Windowsa i MS Officea koji se nalaze na DVD-u kod profesora informatike. Koliko se sjećam, pisalo je na popratnom dopisu da se na zahtjev kopije zaprže svim djelatnicima i učenicima škole.

Jedino ne dam jaja na panj za tvrdnju da u tom Officeu stiže i Frontpage. Naime, radi se o verziji 2003., ne znam koja edicija. Može biti da dolazi bez dotičnog programa.

18. lipnja 2009. 08:27

Neznam kakav im je sada BitTorrent klijent u Operi, ali za mene nije dobro dijelovao: http://mzsl.wordpress.com/2008/12/24/torrent-skidanje-sa-operom-lose-po-bandwidth/

Ovo sa "web poslužitelj u web pregledniku" bi moglo dobro ispasti...

18. lipnja 2009. 20:26

mene je isto odusevila Opera Unite, ali nakon pocetnog odusevljenja, doslo je bas to o cemu pises... neke stvari nisu radile uopce, neke su radile sporo, da bi se na par sati cijeli sustav srusio

ali bez obzira na to, mislim da je Opera Unite nesto sto treba pratiti i da je to stvarno nesto novo i za pohvalu.... a do kada ce trajati? Pa dok ne izadje Google Wave.

Ali bez obzira na Unite, Opera je meni daleko najbolji browser (pogotovo od verzije 10,)

21. lipnja 2009. 10:34

Evo kako se to radi:

http://github.com/blog/447-ny-state-senate-code-on-github

25. lipnja 2009. 23:26

Dobar post! Drago mi je da sam ga pronasao. One koji su zainteresirani pretvoriti sposobnost proizvodnje softvera u izvozni posao svakako pozivam na moj blog http://croatiatz.blogspot.com/ s puno korisnih informacija o tome kako zapoceti vlastiti posao, kako prodavati softver, itd. Takodjer predstavljam sto po tom pitanju rade u drugim zemljama te pozivtive dogadjaje u Hrvatskoj. Dobro dosli!

4. srpnja 2009. 18:38

ja bih da napravim neku igricu kao naprimer ninja warrior mozes li da mi pomognes?

9. srpnja 2009. 06:30

Napokon neko ljudima da kratko i jasno objasni o čem se tu radi. Odlično rečeno kume.

9. srpnja 2009. 08:31

super text, slazem se 100%

9. srpnja 2009. 09:40

Još nešt. Nisam baš ljubitelj Googleovih rješenja poteza. Znači osim što zna što tražim na internetu i gdje surfam, ima uvid u gotovo sve moje mailove, i ima slične uvide u moje navike sad će u potpunosti znati i sve moje 'lokalne' aktivnosti. Neka, fala...

9. srpnja 2009. 10:08

A da ne pricamo o tome kako je Arrington vec prozvakao istu tu ideju puno prije Googleove objave kao operativni sustav za CrunchPad

9. srpnja 2009. 11:29

@Toni: koliko puno prije? Prije Tima Negrisa (koji je skovao termin thin client 1993.) i Larrya Ellisona čiji je Oracle vlasnik trademarka Network Computer? Ne bih uzimao Arringtona kao neku referencu jer svaki napredniji Linux ili Unix korisnik je već nešto petljao s thin clientima i princip je svima dobro znan.

10. srpnja 2009. 12:47

Apsolutno se slažem!!!

10. srpnja 2009. 12:49

LOL za P.P.S. :D

15. srpnja 2009. 05:24

Prijedlog Večernjaka je previše naivan. U smislu "ajmo staviti sve na web, sve će biti besplatno i svi će biti sretni". Ne objašnjava zašto bi ikome bio interes raditi kvalitetan udžbenik (osim za "slavu"). Neki način kako se dobrim autorima plaća bi trebao ipak postojati. Moj projedlog je .

15. srpnja 2009. 08:21

Kao što si napisao autorima bi se plaćalo ovisno o složenosti udžbenika i njegove prihvaćenosti (neki stručni udžbenici su složeniji i treba cijeniti autorstvo bez obzira na relativno mali broj korištenja).

Jedino je ono 'bilo tko može pisati udžbenik' malo zavaravajuće jer ipak trebaju postojati norme koje ti udžbenici moraju zadovoljiti.

15. srpnja 2009. 09:04

reći da profesori biraju udžbenike po tome tko im je dao više mita je u najmanju ruku ružno, ne misliš? profesori s kojima radim i koje znam biraju udžbenike isključivo po kvaliteti. mislim da bi trebao biti teži idiot da si odabereš lošiji udžbenik s nedovoljno materijala i pri tom sebi otežaš posao, samo zato jer si od nakladnika dobio blok i olovčicu. ako i ima takvih idiota-profesora, oni su rijetki, stoga ne bi trebalo generalizirati. i, molim, neka se biranje udžbenika ostavi profesorima. ipak ONI najbolje znaju što im treba za nastavu koju će ONI izvoditi. uostalom, ONI su ljudi iz struke.

15. srpnja 2009. 10:54

Pssst:

http://oddparity.org/index.php?option=com_contenttask=viewid=75

15. srpnja 2009. 14:25

Čemu pobogu biranje udžbenika od strane učitelja i profesora?

Ako djeca imaju isti maturalni ispit, ako se cijeli obrazovni sustav kreće prema koheziji i standardiziranju usvojenog znanja, ne vidim niti jedan pametan razlog za više udžbenika. Netko će zbog udžbenika biti u boljem položaju od drugog i to je sramotno. Ili će se na takvim ispitima postavljati samo pitanja koja se nalaze u svim udžbenicima, što je također blesavo.

Ako je jedan udžbenik najbolji onda ga svi trebaju koristiti. Ako imamo 3 ponuđena, ne mogu nikako svi biti najbolji.

Stvar je, čini mi se, u "raspolaganju" državnim novcem. Ako se ne varam, ministarstvo plaća autorske honorare svim autorima udžbenika. Ako ih ima 3 puta više na svaki predmet nego što ih treba biti, onda ili plaća 3 puta više što je morbidno bezobrazno prema građanima, ili svakom autoru plaća proporcionalno manje, što je paradoksalno ako želiš osigurati nekakvu kvalitetu. Znači da tu ministarstvo svakako radi ili na svoju štetu ili na štetu djece. A ako radi na svoju štetu (financijski) onda vjerojatno radi na korist nekoga unutar ministarstva.

Samo to kad uzmem u obzir, nemam volje dalje uopće razmišljati o tome. Mogu samo ispizdit... :)

15. srpnja 2009. 15:41

@vuk: Imaš pravo, 'bilo tko može pisati udžbenik' nije trebalo zvučati onako kako je zvučalo. Ali, ako si ti shvatio poantu (a jesi) onda će valjda i drugi :)

@tomo: Duga priča, ali natjerati sve da koriste "najbolji" učenik bi bila prilično loša odluka. Nemam sad vremena argumentirati, alo obećajem da ću to obaviti to sutra ujutro.

15. srpnja 2009. 15:53

@Ire: u pravu si, nepošteno sam ocrnio one profesore koji savjesno rade svoj posao i njima se ispričavam. Ali budući da cijeli sistem pogoduje korupciji sigurno je ima i više nego što bi željeli.

15. srpnja 2009. 19:21
15. srpnja 2009. 22:55

korupcije svakako ima, ali na "višim" razinama. to da se svake godine tiskaju novi udžbenici s 2-3 promijenjene ili dodane rečenice ili zadatka je notorna budalaština. a tko to plaća nego mi, građani?

ali sve je to muu point, rekao bi Joey iz Prijatelja, vrh sante leda zvane hrvatsko školstvo.

16. srpnja 2009. 09:24

Izbor udzbenika je dio mog standardnog profesorskog posla. Biranje udzbenika se temelji na strucnosti nastavnika, ali ne možemo odbaciti da postoje "pokloni" za odabir. Nemojte se zavaravati "etikom" jer u danasnjoj situaciji svi koriste priliku. U principu MZOS odobrava udzbenike i uvijek ih za pojedini predmet ima 2-4 primjera. Obzirom da se sve radi prema nacionalnom kurikulumu onda su u principu udzbenici izuzuetno slicni, a u nekim slucajevima se razlikuju samo grafickom pripremom. Ako ne npr. prema drzavnom nastavnom planu i programu uci o molekuli H2O onda je to opisano u svakom udzbeniku i u svakom stoji da je voda sastavljena od dva vodika i jedan kisik. Ne moze biti drugacije. Podrzavam online udzbenike kao i kombinirani nacin poducavanja u kojoj ucenici istrazuju dio nastavne materije uz pomoc racunala. Istina je da vjerojatno polovica obitelji mozda posjeduje racunalo ali postoje izvrsni svjetski projekti informatizacije poput "One Laptop per Child" u kojem laptop stoji 200$ (znaci oko 1100 kuna). Komplet udzbenika danas stoji i puno vise od toga, a laptop se nece baciti nakon godine koristenja.

16. srpnja 2009. 11:47
  1. Pocetak clanka po kojemu ideja o online udzbenicima nije dobra jer... ne elaborira se do kraja. Takvi su ucenici danas u manjini, te je taj problem minorna i savladiva prereka za koncept nestampanih udzbenika. Takvim uceniciam se knjige mogu i stampati, a umjesto online kod kuce mogu se udzbenici distribuirani za citace knjiga u skoli.
  2. Kad se govori o udzbenicima onda se uglavnom misli na visokotirazne udzbenik, a zaboravlja se kako nedostaje jako puno strucnih udzbenika.
  3. Kad se ovako naglo otvori problem on nas fokusira na jedan pogresan nacin. Udzbenik je samo dio nastavnog procesa, zastario i nedostatan. Ne razmislja se o multimedijalnoj nastavi (osim kao mogucnosti da se zaradi kupnjom mm orudja, ali ne i da se to usvoji kao efikasni nacin poducavanja). Uglavnom su nase nastavne metode zastarjele, a stampani udzbenik je u tome nenadoknadiv.
  4. Koliko se sjecam guverner Kalifornije je pokrenuo inicijativu za nestampanim udzbenicima, tj. citace knjiiga tipa Kindle.
18. srpnja 2009. 00:17

Otkuda vam ideja da MZOŠ placa autorima honorare? To rade izdavači. I čemu tolika hajka na izdavače? Zaboravlja sa da oni jako puno ulažu u obrazovanje nastavnika koji često ne znaju niti kako koristiti vizualne materijale u nastavi, a kamoli web. Poučavanje nije samo hajmo donijeti isprintani materiral s weba u razred. Dobru nastavu ne čini samo dobra tema, nego dobar nastavnik koji je kreativan i stručan. Izdavači na usavršavanju i stručnosti rade jako puno. Nitko ne spominje pregršt radionica po svim gradovima Hrvatske kojima izdavači nastoje podići kvalitetu obrazovanja, ali se na sva usta spominju olovke i blokovi. Tipično za nas. Sve treba popljuvati i ocrniti.

18. srpnja 2009. 11:14

@Gita: tipično za nas pljuješ po nastavnicima koji su loši, a izdavači su dobri momci. Kao u nekom starom crno-bijelom filmu. :-)

18. srpnja 2009. 21:54

Da, crno bijeli, baš! Iz koje je produkcije onaj u kojemu se pravednici parolom 'Stavite udžbenike na web 'bore za spasenje osiromašenog naroda koji su podjarmili zli i opaki izdavači? Bit' će da je to neki moderniji, zvuči revolucionarno!

20. srpnja 2009. 18:57

Možda će te razveseliti da smo improvizacijom došli do kompromisnog rješenja pri navigaciji pageflipom! :)

Dodali smo izbornik za "jump to page" dolje.

http://www.pcchip.hr/pageflips/free/pc_business_14

21. srpnja 2009. 00:33

Hm, fali mi Django. A da mi pokrenemo Django Cloud soluciju? ;)

21. srpnja 2009. 10:50

Bilo je par zahtjeva za Django podrškom (na Aptana forumu), ali nisu bili dovoljno glasni. Nemamo mi toliko zraka koliko nam treba za oblak. :-)

22. srpnja 2009. 18:18

O tome kako su učitelji i profesori ljudi iz struke bi se moglo puno raspravljati. Naime, ne biraju oni udžbenike prema njihovoj kvaliteti, već prema kvaliteti priručnika i dodatnih materijala uz njih. Ako priručnik u sebi sadrži sve priprave za nastavu, sve planove i programe te eventualno dodatne nastavne listiće izabrat će udžbenički komplet bez obzira na njegovu kvalitetu. Iako je u njihovim zaduženjima velik dio tjedne satnice određen za planiranje, programiranje i pripremanje za nastavu nikome se to ne radi pa im je jednostavnije koristiti već gotove priprave i planove.

25. srpnja 2009. 18:24

Moje je mišljenje kako su udžbenici na webu moguće dobro rješenje, ali nikako za osnovnu školu i to barem do 6-tog razreda. Djete se u toj dobi još uvijek intezivno razvija i upija sve dostupne informacije, a web pruža mnogo više od pukih informacija što ne mora biti nužno dobro i za djecu. Školski progam za osnovnu školu itekako se može prilagoditi kao i nastavna pomagala. Nekavi radni listovi i slične stvari nekada nisu postojale, a zadatke smo prepisivali u bilježnice i tamo ih rješavali. Mnoge tzv. novotarije današnjeg doba zapravo unazađuju djecu tako da se klinci usčuđavaju kada nekakav zadatak trebaju danas prepisati. Pisanje i čitanje najvažnije su dvije lekcije u osnovnoj školi a računala takvo razvijanje na neki način ograničavaju. Često je rukopis nečitnjiv, a sama slova se nažalost pišu na potpuno pogrešan način. Dakle, smatram kako web udžbenici mogu biti dobro rješenje ali samo kao pomoć, a ne kao jedino i osnovno sredstvo rada i učenja barem u ovom trenutku i to za srednjoškolce i studente. Kao takvi dosta trebaju biti dostupnih i potpuno besplatni, a ne da na njima netko zarađuje grdne pare. Točno je da niti onda ne bi bili dostupni baš svima zbog cijena računala, ali i to se može riješiti posebnim poslovima koje i srednjoškolci a i studenti mogu obavljati za vrijeme praznika jer ni računala danas nisu više baš toliko nedostupna cijenom kao nekada. Što se tiče ispisa na papir, domaće tvrtke koje se bave bojama odnosno tintom trebale bi ozbiljno razmisliti dokle će unosan posao kao što je proizvodnja tinte za printere prepuštati strancima. Nažalost, očito je da je u ovoj zemlji mnogo lakše samo trgovati i uvoziti nego li napokon nešto proizvesti. No to je već druga tema kojom se treba pozabaviti naša vlada.

9. rujna 2009. 22:20

Dobro, ali nije li specijalizirani job site mjesto di bi se trebali okupljati ljudi koje zanimaju IT oglasi?

9. rujna 2009. 22:22

Dobro, ali osim općih siteova postoje i specijalizirani. Zašto ne pokušat s oglasom tamo? Možda neki od njih ne napreduju brzo, ali pomalo se na njima skuplja ciljana skupina.

10. rujna 2009. 09:05

@Bojan: ponekad job site nije najbolje mjesto jer njih redovno posjećuju samo oni koji traže posao zbog toga jer ga nemaju ili ga žele promijeniti. A u ovoj struci svi koji nešto vrijede uglavnom imaju posao. I ne prate job site, ali prate blogove i ako ih oglas zainteresira oni se jave.

Razlog zbog kojeg je ovaj poziv objavljen na blogovima je što oglašavanje na job siteovima nije dalo zadovoljavajuće rezultate.

20. rujna 2009. 19:30

Ima samo jedna aplikacija koja mi nedostaje na linuxu, a to je OziExplorer (rad s GPS-om, kartama, isl.). Iako se uz malo truda da natjerati da radi s wine-om, ali nije to to.

Sve ostalo je tu.

21. rujna 2009. 07:03

pridodao bi i šesti: ne moram pomagati nikome oko windowsa, upite jednostavo rješavam odgovorom, 'na žalost ne koristim windowse i ne znam kako ta i ta aplikacija vodeva radi'. ;)

25. rujna 2009. 15:47

@boris to je najbolji razlog :-)

1. listopada 2009. 07:48

Ne zaboravimo da i Linux ima komercijalne verzije. A one koštaju novaca i pružaju nešto sto besplatna verzija nikada neće imati. Podršku od strane prodavača. Ne pričam sada o podršci prijatelja, znanaca ili internet zajednice, jer je ona ipak bazirana samo na dobroj volji. Vjerujem da vrlo malo ozbiljnih produkcijskih servisa radi na besplatnim verzijama Linuxa. Krajnji korisnici su druga priča i velika većina njih nije power user koji zna promjeniti postavke aplikacije u komandnoj liniji ili rekompajlirati novi kernel. Budimo realni, prije par godina Linux je znao instalirati samo neko ko je power user, a sada je sve klik Next, Next, Next i može ga instalirati bilo tko. Čak ni to mu nije donjelo neku veliku popularnost, a meni se čini da ga više ljudi koristi zato što iz nekog nepoznatog razloga mrze MS nego zato što je "besplatan". Next, next instalacija je bila smiješna svim "ozbiljnim" Linuxašima, a pogledajmo gdje je Linux sada? Next, next, next i sve radi...

2. listopada 2009. 17:56

@Marin: nekako iz tvojeg odgovora naslućujem da više nagađaš nego što govoriš na temelju konkretnih iskustava. Razlika u podršci za Linux je da možeš birati onoga tko će ti nuditi uslugu podrške, ne moraš baš uzeti onoga tko ti je prodao medij. I nije fora u besplatnosti, fora je u otvorenosti. Tako imamo RedHat, ali imamo i CentOS koji nastaje na temelju slobodno dostupnog izvornog koda RedHat-a i koji osigurava 100% binary kompatibilnost s RedHatom. Nemaš love za RedHat, a potreban ti je jer neke aplikacije zahtijevaju tu binary kompatibilnost, uzmeš CentOS.

Neke od velikih firmi imaju svoj vlastiti tim za podršku i vjeruj mi da ima dosta ozbiljnih produkcijskih servisa koji rade na 'besplatnim' verzijama Linuxa. Od 500 svjetskih super računala (a složit' ćeš se da su to ozbiljni produkcijski servisi jer nitko ne slaže super računalo iz zajebancije) na najviše njih () je instaliran generic Linux (pogledaj listu: http://www.top500.org/stats/list/33/os).

Zašto kućni korisnici ne koriste Linux zato je je 'besplatan'? Zato što su kućnim korisnicima i Windowsi besplatni. I kad to staviš u lonac s navikom (ljudi se teško rješavaju navika) i širokom paletom uobičajenih aplikacija onda ti postane jasno zašto kućni korisnici ne prelaze na Linux i ne žele učiti nove stvari.

Ovo što ti se čini da ga ljudi koriste zato što mrze MS je obična besmislica. Koriste ga zato što im je po mjeri i zato što je slobodan i mogu s njim činiti što žele.

3. listopada 2009. 14:27

@vuk Ovo o top 500 super racunala je lagani marketing od strane Linux zajednice. Kladio bi se da je svih 387 ultra prilagođeno specijalnim zadacima i računalima na kojima se vrti. Pa zar ti misliš da bi se u komercijalne svrhe koristilo nešto šta je netko doma kompajlirao i dao svima da koriste?! Mislim svašta. Podršku ne možeš birati. Nema biranja kada ti neko da nešto besplatno. Kada proizvod platiš, onda možeš tražiti nešto zauzvrat. A korištenje besplatnog Linuxa u komercijalne svrhe je totalni oksimoron. Pitam se zašto onda ekipa išta na Linuxu komercijalno radi? Zašto sve što naprave ne daju za đaba? Zašto oni ne plate nečiji trud ili u najmanju ruku ga poštuju? Drači moj vuče, ništa nije besplatno, pa ni Linux. I na "besplatnim" stvarima se može obogatit. Razlika je u tome što će jedni to priznat svima a drugi će se kunit u otvorene sustave.

3. listopada 2009. 15:37

@Marin: marketing? Ne, to je činjenica. Isto tako je činjenica da Linux odlično skalira. Imaš ga na super računalima, na mobitelima (Palm Pre), na embeded uređajima. Ti uporno guraš tu riječ besplatno i pokazuješ da baš ne uspijevaš shvatiti jedan drugi eko-sistem. Nedavno istraživanje je pokazalo da je između 70-95% svih Linux developera plaćeno za svoj rad. Više od 70% posla na kernelu financiraju IBM, Novell, RedHat, Intel, MIPS...Na kernelu rade ljudi iz skoro 200 različitih svjetskih kompanija koji su plaćeni za to. Nitko nije rekao da je kernel besplatan. Linux kernel ne razvijaju amateri koji doma, u kasnim noćnim satima nešto kompajliraju.

4. listopada 2009. 07:42

@vuk O cemu onda pricamo? O otvorenom kodu? Ako je kod otvoren onda ga bilo tko moze modificirati. Ako ga bilo ko moze modificirati onda u to spadaju i "kucni" korisnici. E sada, dolazimo do činjenice da nitko u komercijalne svrhe, tamo di se zarađuje lova, neće koristiti "kućno" kompajlirane kernele. I koja je sada tvoja poanta?! Pa na svim uređajima koje si nabrojao nalaze se i proizvođači drugih operativnih sustava! U cemu je fora otvorenog koda?! Molim te objasni mi? Da ga svak moze prilagoditi sebi kako mu pase? Pa onda Linux kao takav ne postoji. Jer ima trilijun različitih podverzija. Ili je sve u stvari pokret? Stranka? Sekta? Besmisleno je ovako raspravljati. Sto se mene tiče, Linux je dobra pojava, jer stvara konkurenciju, i ništa više od toga. Sve ostalo su samo osobne preference.

4. listopada 2009. 12:27

@Marin: tvoja pitanja pokazuje da ne razumiješ dovoljno ono o čemu raspravljaš (Linux, open source). Pročitaj si, molim te, ?! I nemoj mi, molim te, tu spominjati pokrete, stranke i sekte jer time zapravo pokazuješ da nemaš praviš argumenata i činjenica pa koristiš fud magiju.

I pazi što piše u naslovu članka: Pet razloga zbog kojih Linux. Znači...ne zašto bi vi trebali koristiti Linux ili zašto bi svi trebali koristiti Linux. Ovo je članak o tome zašto koristim Linux. To je osobna preferenca, kako ti kažeš, i tako se treba postaviti prema njoj. Netko će se prepoznati među mojih razlozima, nekome će oni biti neprihvatljivi. Onima kojima su oni neprihvatljivi preostaje da napišu post...5 razloga zbog kojih koristim X.

4. listopada 2009. 14:14

Da, pitanje je na mjestu. Što je to open source? Prema člancima na netu ni sami pokretači i korisnici se ne mogu dogovoriti. Jel to nešto besplatno? Jel to nešto za opće dobro? Ne, to je na kraju sve samo za lovu. Ako već pišeš članak o tome zašto voliš Linux, nemoj navoditi informacije koje nisu točne. Niti je Linux u konačnici besplatan, niti je krajnjem korisniku lagan za korištenje niti štedi vrijeme. Istim argumentima kao ti ja mogu proglasiti pisaću mašinu vrhuncem tehnologije i korisnosti. Ja se u potpunosti slažem da je to tvoj osobni izbor i to cijenim, ali svojim člankom pokušavaš utjecati na druge da misle isto kao ti. A u zadnjem reply-u tvrdiš da to nije tako. Što se mene tiče, EOD.

4. listopada 2009. 18:26

@Marin: ja ne pišem zašto volim Linux, nego zašto ga koristim, to su dvije različite stvari. Koristim Linux iz pragmatičnih, a ne emotivnih razloga. A ti uporno spominješ besplatno, a gomila ljudi kao papagaiji ponavljaju . Zar je to tako teško shvatiti? I vidim da uopće nisi pročitao članak kojeg sam linkao (klik na ).

Osim toga i ti koristiš Linux i on ti donosi zabavu i veselje, zar ne? ;-)

5. studenoga 2009. 07:44

E u ovome se u potposnusti slažem s tobom. Još bi dodao da sve to izgleda ko pranje love.

5. studenoga 2009. 08:53

Najbolje od svega je da otvorena platforma za takve stvari postoji već godinama, a zove se .

@Marin: Jako bi me zanimalo zbog čega ti se tako čini. Osobno poznajem neke ljude uključene u projekt, i s popriličnom sigurnošću vjerujem da nije nikakvo pranje novca (čijeg, uostalom?) u igri. Novci se zaista troše u razvoj platforme (iako gotove već postoje), plus vrlo jaki marketing i PR. Potpuno se slažem s Vukovom ocjenom da je riječ o projektu osuđenom na neuspjeh, te da bi se taj novac mogao puno bolje iskoristiti na drugom mjestu.

Jednostavno je riječ o još jednom primjeru dobrog starog .

5. studenoga 2009. 13:03

Koliko sam ja shvatio probavanje cipela nece biti virtualno. Citat sa buga: "U nekim specifičnim situacijama, recimo kod kupnje cipela, dostavljač će ponijeti tri para cipela sa sobom, broj veće i broj manje od izabranog, pa će kupac moći na taj način isprobati koje mu cipele doista odgovaraju."

5. studenoga 2009. 13:12

Kao prvo moram reći da se slažem u potpunosti sa blog postom, ali se također istovremeno nadam kako će projekt zaživjeti te nas sve ugodno iznenaditi. Mislim da Prpić ipak nije otkrio sve pojedinosti i da ima nekakav as u rukavu koji će iskoristiti kada za to dođe vrijeme.

5. studenoga 2009. 13:39

@mk: u pravu si, ja sam previše zamišljao virtualnog trgovca pa sam zanemario činjenicu da dostavljač ne može biti virtualan.

@Berislav: nisam spominjao SL jer tamo je aktivno tržište virtualnih stvari, a imaju i svoju posebnu valutu, to je druga kategorija.

5. studenoga 2009. 14:36

Word! Bilo bi mi drago da projekt uspije, no nekako sam po defaultu skeptičan, tako da se bojim da će ostvariti uspjeh kojeg pokretači očekuju. PR je jedno, a realnost drugo...

2o startupa sounds much better ;)

5. studenoga 2009. 14:40

Bit ce to jedan prekrasan FAIL :) jedan od meni drazih :)

19. studenoga 2009. 01:52

Pratim ovaj projekt vec neko vrijeme. Nije upitno da li ce propasti, nego samo koliko brzo.

Poslovni model i USP su u nekoj magli izmedju "smanjeni troskovi" i "virtualno je cool" (neke druge poruke nisam dozivio), zacinjeno real-life rješenjima (jer drugih, naravno, nije bilo): sorry, al nije virtualni shopping ako mi brkati dostavljac zove zenu da ce joj za pol sata donijet štikle da si proba...zvuci vise kao uvod u old skul pornic, a manje kao nova era trgovanja.

Projekt je naopako jer nije odgovorio na elementarno pitanje: "zasto ljudi VOLE ići u shopping". Trillenium indirektno lezi na pretpostavci da je ljudima posjet nekom od shopping centara odbojan, naporan i neisplativ - što je apsolutno krivo. Antropolozi, sociolozi, psiholozi pa i trgovci mogu vrlo precizno na ovo odgovoriti, Trillenium ne moze. Netko je mislio da trust IT mozgova moze dati bolji odgovor. I dali su ga, ali iz svoje perspektive. Na kraju imas virtualni projekt odljepljen od pameti i stvarnosti, naslonjen nazad na istu.

Da li ce kupci i trgovci zagristi? Da, kao i na svaku drugu trendy-cool pojavu u Hrvata. Upitno je u kojoj mjeri i da li dovoljno za uspjeh. Uzlazni trend ce se pojaviti, samo je pitanje koliko brzo ce se ispuhati.

Netko je spomenuo kako ce nas projekt iznenaditi: vec nas iznenadjuje, s tehnoloskog aspekta, ali s uporabnog i ljudskog nikako.

Realnu šansu projektu dajem u skoro pa humanitarno/filantropskoj niši - kao projekt namjenjen osobama s invaliditetom. Za tu društvenu skupinu shopping centri nikako nisu prilagodjeni, ne arhitektonski vec zbog tempa i dinamike kretanja, komuniciranja i trgovanja. Takva niša nikad neće vratiti uloženo, ali je ako ništa, pozitivan korak prema društvu jednakih mogućnosti.

A za sve koji misle da je ispijanje kave u virtualnom kafiću jednako uzbudljivo kao i napuhavanje gumene lutke...ju-faking-hu, sretno vam bilo.

Btw vuče, odličan tekst :)

1. prosinca 2009. 07:18

također koristim mint. upravo zadnju 7-icu, zamijenio 8-icom. gnome-do je tu kao docky. kažu da brasero ne prži ispravno, nisam probao. gnome-disk-utility ubačen u livecd mi javlja bad sektore na disku laptopa (ovo moram provjerit s još nekim alatom)

imam 4G RAM memorije i 32-bitna verzija mi prepoznaje svih 4G. Koliko sam pročitao to je radi PAE kernela. Iako baš ne razumijem o čemu se točno radi, na wikipediji kaže da dodaje NX bit i da procesor mora podržavati PAE.

ovaj ubuntu s ljepšom oblekom će dugo ostati na ovom disku. barem do proljeća i sljdećeg izdanja ;)

1. prosinca 2009. 08:04

.

Ubuntu obično ima PAE enabled kernel u onome koji se krije pod nazivom linux-server .

Brasero je uvijek patio od padavice, ja sam sada ispržio jedan CD i možda je to samo varka, ali čini mi se da je sada malo stabilniji.

1. prosinca 2009. 11:52

pitanje za korisnike minta. u posljednjoj verziju ubuntua 9.10, pojavio se bug da se ne može storiti konekcija za adsl za bridge mod. nego samo konstantna veza na internet. pa me interesira da li je u mintu ista stvar, obzirom da je zasnovan na ubuntu-u ili su to popravili?

hvala unaprijed!

1. prosinca 2009. 20:26

@vanja: ja ti ne mogu pomoći jer prva stvar koju napravim s adsl modemom je da ga bacim u router mod.

Kako se bug očituje? Da li si ga pronašao na ?

1. prosinca 2009. 21:32

Misliš li da bi bio dobar OS za informatički ne pretjerano pismene korisnike (naravno instaliran i konfiguriran od nekog tko zna posao)?

1. prosinca 2009. 23:32

@vanja također ne znam za taj problem, modem mi radi u router modu.

@filip ja mislim da bi. osobito ova mogićnosti instaliranja wifi win drivera u dva klika (ne znam dal je i kod ubuntua 9.10 to tako riješeno)

2. prosinca 2009. 09:13

@Filip Jukić Kad je mala od frenda dobila laptop i rekla za što će joj služiti ja sam joj predložio da ostavi Ubuntu 8.04 koji je došao na njemu (DELL ima i dosta dobru podršku za Linux na svojim stranicama). U međuvremenu sam samo dva puta napravio upgrade na novu inačicu, a jedina intervencija je bila kad je slučajno pomaknula prekidač za isključivanje wireless-a.

Žena i klinci također koriste Ubuntu. OS je manje-više sporedna stvar ukoliko su na njemu aplikacije koje su korisniku potrebne i dovoljne.

2. prosinca 2009. 11:30

evo, maloprije sam provjerio. ista stvar kao i na ubuntuu 9.10. radi se o tome da se ne može napraviti konekcija na adsl u bridge modu. router radi, ali bridge ne. dan nakon što se pojavio 9.10 su se pojavili i upiti upravo za taj bug i potvrđeno je da je nešto zeznuto. za sada ili ostati na 9.4 ili prebaciti modem u router način rada. što meni trenutno ne paše jer sam na ograničenom prometu. šteta...

za sada, toliko od mene. pozdrav!

2. prosinca 2009. 15:32

@vanja: potraži pomoć na Ubuntu-Hr .

2. prosinca 2009. 19:01

@ vuk: ma, jesam. nije stvar do mene ili moje konfe, nego je stvar do samog ubutua. e, sad. valjda ljudima nije toliko hitno za ispravljati ga jer, na kraju krajeva, internet radi, tj. veza na internet, a ovo je samo za dio nas koji radije koristimo bridge mod. velim, nije frka, ali bedasto je da to radi od verzije 8.4 bez ikakvih problema.

30. prosinca 2009. 21:57

Pronašao sam rješenje za znakove . Postaviš layout na hrvatski i zatim ukloniš ostale, dakle ostale layoute na remove. Poslije toga rade :)

4. siječnja 2010. 18:11

Mislim da je osnovni problem docka za mobitele taj što njihova sučelja još uvijek nisu standardizirana, a nisam siguran da bi Bluetooth bio dovoljno jak i brz za takvo nešto (a ne znam ni podržava li on sve što takvom docku treba -- ima li BT prijenos slike?).

Ali slažem se, barem da netko napravi dock za iPhone u kojeg bi se mogao uštekati monitor, miš i tastatura, to bi već nilo puno. Ili idealno -- specijalna tastatura, s multitoucth trackpadom i dockom za iPhone/iTouch te VGA/DVI konektorom: priceless.

4. siječnja 2010. 18:14

I sad sam se sjetio: tko se hoće s time pozabaviti može biti prilično siguran da bi imao i investitora: http://ycombinator.com/rfs5.html ;)

10. siječnja 2010. 15:16

Mislim da je OIB za poslovne subjekte moguće saznati i na webu sudskog registra... https://sudreg.pravosudje.hr/ za one koji imaju vremena tražiti... ;)

10. siječnja 2010. 16:18

@Mihael: moguće ga je doznati na više načina (ima i na http://oib.oib.hr/SaznajOibWeb/pravnaOsoba.html), ali svaki od njih zahtijeva prolazak captcha provjere što znači da možeš zaboraviti da ćeš to riješiti nekom automatikom.

10. siječnja 2010. 18:01

Tvrtka u kojoj radim je u poreznu slala "batcheve" (tj. datoteke sa spiskom matičnih brojeva), a onda im je porezna vraćala podatke nadopunjene s OIB-ovima.

Web servis bi ovdje bio potpuno "prirodan", ali j*biga...

PS. Jesam li jedini kojemu ide na jetra što web stranica ne radi bez www (oib.hr daje page not found, a www.oib.hr radi kako treba) ?

11. siječnja 2010. 17:31

Imam ideju!!!

Što ne bi porezna uprava zaposlila 10 referenata i jednog lošeg programera da napravi polugotovi api koji ne radi, za cca milijun i 700 tisuća kuna? (sve ostalo bilo bi nerealno)

12. siječnja 2010. 00:12

ne kuzim vuce... meni automatika radi iz prve

~/doc/temp/oib$ wget http://oib.oib.hr/SaznajOibWeb/captcha.html --quiet -O - | convert - captcha.pbm ocrad captha.pbm

tebi je ovo dalje pljuga zaskriptati

12. siječnja 2010. 23:34

@frank: je, malo sam pogazio sebe i tvrdnju da je sve moguće napraviti, pitanje je samo vremena koje je potrebno za ostvaranje nečega. :-)

Zanimljivo, ako je vjerovati headerima taj servis vrti IBM HTTP Server V5R3M0 što će reći da je to z/OS 5.3. Ni manje ni više nego mainframe.

13. siječnja 2010. 11:53

SigurnaDjeca.net nudi BESPLATNA predavanja o sigurnosti djece na internetu za učenike, nastavnike i roditelje.

Ako imate ideju, prijedlog, želite saradnju, javite nam se.

13. siječnja 2010. 12:49

Open source? Zašto ne startup? ;)

14. siječnja 2010. 00:28

Te dvije stvari se ne isključuju. Imaš i open source startupe. Npr. http://www.appcelerator.com/ - http://opensourcebridge.org/proposals/110

26. siječnja 2010. 14:44

Dodao bih i Regnum online... izvanredna MMORPG.

26. siječnja 2010. 18:49

"Nije baš da pomno tu pratim problematiku..." Je li se jedino ja još sjećam ovog bloga http://igre.wordpress.com/ :))

26. siječnja 2010. 19:03

@johnnie: naglasak je na ono . :-)

28. siječnja 2010. 21:35

a ima i nekoliko odlicnih FPS igara... najbolja medju njima je OpenArena, klon QuakeArene, sve Quake mape ce raditi i ovdje...

30. siječnja 2010. 22:42

Od novijih bih dodala Machinarium i Tales of Monkey Island. Nema do point 'n' click avantura. Preko njih se usput može dobro naučiti engleski. Tu je i SCUMM emulator za sve starije p'n'c naslove (Monkey Island serijal, SamMax, Dig...).

31. siječnja 2010. 11:43

ma nema tu puno razlike, isto kako google ima uvid tako ima uvid i microsoft , jer nisu oni dzaba priznali da im je CIA pomagala u izradi systema!

3. veljače 2010. 17:27

bzflag - kako ti je to promaklo? Hrpe igara na popisu su non-free. Može popis top 10 100% FLOSS igrara u slijedećem postu?

3. veljače 2010. 22:10

@Valent: MindRover, X-Plane i World Of Goo su toliko dobre da im se može oprostiti taj 'grijeh'. :-)

Možda ne baš u slijedećem, ali uskoro možda...

6. veljače 2010. 09:38

Ja često koristim Wine za pokretanje nekih stvari s Windowsa za koje nisam našao jednako upotrebljive ekvivalente na Linuxu ili sam se jednostavno naviknuo na njih. SQLYog npr.

Shutter koristim za screenshot upload copy link to clipboard proces.

Kao editor koristim napimpani gedit zbog lakseg baratanja s Railsom. VirtualBox za virtualizaciju.

Tweetdeck za hendlanje twitter accountova. Thunderbird za mailove, mrzim webmail, nisam dovoljno produktivan u njemu.

Za većinu stvari sam jednostavno zakljucio da mi je klasican Ubuntu setup i ono sto dodje s njim od softvera "good enough", dakle torrent klijent, movie player, rhytbox za glazbu (ima last.fm sto mi je u redu) itd.

To mi se najvise svidja kod Ubuntua, sto vec po defaultu dobijes hrpu softvera instaliranog koji je "upotrebljiv", mozda nije bas najbolji, ali je dovoljno dobar.

6. veljače 2010. 12:09

Meni nijedna Windows aplikacija nije kritična, zadnji put kad sam koristio wine bilo je to ovako: wine Wow.exe -opengl :-)

Za screenshot koristim tipku PrtScr ili Print Screen na tipkovnici. :-)

Glazbu uglavnom slušam s klasičnog CD-a. Torrente koristim vrlo sporadično pa sam uzeo ono što po defaultu Ubuntu (ili Mint) nudi i Transmission ima sve mogućnosti koje su meni potrebne.

6. veljače 2010. 19:46

Obožavam ovakve postove i način razmišljanja kolega "linuxaša" jer mi skoro uvijek otkrijete neki novi, fantastični program za kojega do tada nisam ni čuo, kao npr KeePassX. Također bih "svalio" niz pohvala na Gnome do koji je fantastičan program.

Lijep pozdrav

14. veljače 2010. 23:06

Odličan post! Sa servisom kao što je Dropbox ću si riješiti dosta problema sa sinhronizacijom fajlova jer također radim na više računala.

25. veljače 2010. 12:58

Ovo je svakako dobro znati.. da ne moram sama istraživati-super post!

10. ožujka 2010. 12:22

Frozen Bubble je jedna baš za mene :=)))

18. ožujka 2010. 11:14

world of goo... igrica za sive stanice..to se traži!

21. ožujka 2010. 18:14

Upravo mi WordPress progutao komentar... :/

Ne da mi se sve ispočetka, samo upućujem na http://en.wikipedia.org/wiki/Pecha_Kucha

21. ožujka 2010. 18:17

Ideja sa lightning talkovima + opcionalni followupovi zvuči zanimljivo; glede prenošenja preko twittera, mislim da bi bolje rješenje bilo lijepo imati video stream i gotovo.

Svako predavanje bi bilo par-minutno, lako ga je poslije staviti na bilo koji video servis, ne trebaš vojsku zapisničara nego samo jednog malog-od-kamere (koji bi usput mogao i tweetati tuitamo, ako ništa drugo realtime najave tko je slijedeći tako da ljudi ne moraju checkirati video feed da bi uhvatili što ih zanima); a kako followup predavanja ne bi bila snimana, izbjegla bi se opasnost da ljudi ne odu na konfu zato jer sve vide online

22. ožujka 2010. 08:55

Vidim jedan povelik problem sa odvajanjem dijela sudionika u drugu prostoriju. Ovako nešto bi se sigurno desilo:

Predavanje A se odvoji u sobu 2.

Pocinje predavanje B.

U pola predavanja B, vracaju se ljudi iz sobe 2 sa predavanja A.

Predavanje B se seli u sobu 2, s nime i dio ljudi koji su propustili pola predavanja. Taj dio ljudi ispituje nepotrebna pitanja jer nisu culi prvi dio predavanja B.

22. ožujka 2010. 15:18

heh bilo bi čudo! ne vjerujem u realizaciju

22. ožujka 2010. 19:56

Ako bi se snimalo i tweetalo onda ne bi imali što pitati. Ipak je to tweetConf, ne pitaš, tvitaš. :-)

23. ožujka 2010. 21:07

K'o Sammir u Dinamu :-).

23. ožujka 2010. 22:09

Ma bit će (ili već je) Opera kao Kranjčar, svi nešto protiv njega, tata ovo-ono, nema pojma, a sad je glavni u Engleskoj :)

24. ožujka 2010. 17:55

hehe...baš sam se nasmijala..opera je baš u banani

24. ožujka 2010. 23:45

Opera je oduvijek bila vrhunski browser, ali je uvijek, ali doslovno UVIJEK morala nesto s***at.

Ja sam, recimo, koristio operu dosta dugo vremena, a potom presao na FF jer je Opera u to vrijeme strahovito lose prikazivala sve sto ima veze sa Flash-em.

Sad je, istinabog, i prebrza, ali jednostavno nema... ono nesto.

25. ožujka 2010. 23:56

Osnovni problem HTML-a je upravo što on nudi za takvu svrhu. Primjerice, naslovi nisu definirani hijerarhijski već tagovima od h1 do h6; također naslovi nisu nikako vezani uz poglavlja kojima pripadaju, itd.

Zato je za potrebe tehničke dokumentacije razvijen drugi markup jezik, , koji se za razliku od HTML-a bazira na XML-u (HTML je implementacija SGML-a; XHTML je HTML definiran prema pravilima XML-a), a vrlo se jednostavno može primijeniti na bilo koju vrstu tiskanog (ili online) izdanja.

26. ožujka 2010. 07:52

Iz slijeda elemenata možeš znati koja je hijerarhija naslova i kojem naslovu poglavlje pripada. DocBook ima drugi nedostatak, ne možeš u njemu definirati prezentacijske elemente, a i nije baš rašireno njegovo korištenje.

Ne kažem da je html/xhtml savršen, ali ako je krajnji cilj upravo html/xhtml zar nije najjednostavnije da se u tom formatu i unose tekstovi? Jer ono što ti on ne može pružiti ne možeš ni prikazati.

26. ožujka 2010. 08:52

Moj stav je da treba strogo odvojiti strukturu i sadržaj od prikaza. Na taj način imaš jedan sadržaj, kojeg onda možeš bez ikakvih promjena pretvoriti u HTML ili Flash za Web, PostScript ili PDF za printanje, e-book za Kindle ili (uskoro) iPad itd. Tu onda nema mjesta niti prezentacijskim elementima, jer se sav prikaz onda određuje vanjskim alatima kao što su CSS, XSLT i slični..

Jedan od -- po meni -- najvećih pomaka u informatičkoj tehnologiji prošlog desetljeća bili su XML i XSLT, no nažalost oni nisu zaživjeli jer ih nije kako treba prihvatio nijedan vodeći proizvođač end-user softvera. XML još nekako i postoji u obliku raznih document formata (docx, odf itd), ali vrlo malo alata koristi snagu XSLT-a...

26. ožujka 2010. 16:06

Ako nije zaživio onda nije pomak. ;-)

1. travnja 2010. 12:29

da, bilo bi odlično kad bi postojao kao aplikacija za ofline

2. travnja 2010. 10:06

i mene zanimaju ovi uredjaji jer se bavim citanjem ;) no mrska mi je ideja kupovine e-knjiga. brine me sto znaci formulacija "Cybook podržava ePub i PDF formate zaštićene Adobe enkripcijskim sustavom." inace svoj problem sam za sada rijesila mini dellom na kojem sve svoje sobom nosim ;)

2. travnja 2010. 19:08

@katepe: podržava zaštićeni ePub, ali ako imaš neki nezaštićeni i njega će čitati.

2. travnja 2010. 20:15

odlicno, jer vecine knjiga koje me zanimaju uopce nisu dostupne za kupovinu...

8. travnja 2010. 08:26

Zaboravio si spomenuti da hakeri moraju biti u jako dobroj fizičkoj kondiciji kako bi se mogli spustiti užetom sa stropa i obaviti kopiranje viseći iznad kompjutera. A da ne govorim da moraju biti u stanju zubima zaklati štakora. ;)

8. travnja 2010. 08:42

Jedna bitna stvar: koliko sam shvatio, to nije Jedinstveni registar branitelja kojeg vodi Ministarstvo obitelji, istraživanja ruda i gubljenja vremena -- to je jedan od dokumenata koji je korišten za sastavljanje registra, a koji je došao iz MORH-a.

Osobno mislim da je cijela ta pomama oko registra glupa, i da je Marko bezveze uhapšen, jer: a) to nije službeni registar, te b) u njemu nema osobnih identifikacijskih podataka (pod istim imenom može se naći više osoba, bez ikakve oznake tko je tko).

8. travnja 2010. 13:38

Marko je očito poslužio kao Pedro koji služi da se fokus makne od pravog krivca.

9. travnja 2010. 09:09

Meni je jedino žao što nemam malo više vremena, jer bih tada složio aplikaciju koja bi na upis nečijeg imena vraćala tri podatka:

a) upisano ime b) naziv jedinice (randomly odabran ili generiran) c) datume (randomly generirane)

Ta bi aplikacija bila otprilike podjednako korisna i suvisla kao i ovaj registar.

9. travnja 2010. 20:36

Ne bih se složio s tobom. Koliko sam ja vidio registar u većini slučajeva vraća točne podatke.

13. travnja 2010. 20:51

Koliko sam se gluposti naslušao na račun "hakeriranja" IT-a Morha! I sve je gomila gluposti.... Ako odvojite profesionalni sastav od pričuve onda bi trebali znati da Personalne službe MORH-a i OSRH vode djelatni sastav a uredi za obranu pričuvni sastav na onim famoznim žutima kartonima s podacima upisanim suhom olovkom pa sami zaključite di je "mućka" Gluposti: 1. ITS morha nesiguran....probaj haknut pa se uvjeri 2. DBF baza - datoteke u MORH-u? hahahahaha 3. Pišeš a ne razmišljaš ili neznaš koliko je kompliciran vojni HR

13. travnja 2010. 20:54

Marko? A da plati dugove pa da se onda igra države..... Mislim državi a i ex poslovnim partnerima.... Čujem da će otvorit stranicu za donaciju

13. travnja 2010. 21:16

@ujo

Eh...ako smatraš da su hackeri izvana jedina opasnost za sigurnost IT sustava onda imaš krive pretpostavke o IT sigurnosti?! Ljudski faktor je najveća opasnost za sigurnost, najslabija karika. Kad bih trebao provaliti u neki sustav onda bi se prvo poslužio socijalnim inženjeringom.

Gleda Marka i ostalih poduzetnika koji su ne svojom krivnjom propali. Znaš li ti kako nastaju dugovi prema državi na osnovi nenaplaćenih, a izdanih računa?

17. travnja 2010. 07:53

Bravo, ovo je odličan koncept. A najbolja stvar je da u Hrvatskoj imamo i određene dobitnike Emmyja koji bi to mogli snimiti lijevom nogom... :)

17. travnja 2010. 09:00

E ovo je ideja za deset! A da na whycroatia otvori 'doniraj' section, pa da do sljedeće sezone skupimo sami pare, jer nekako sumnjam da će ideju pročitati oni koji bi trebali ;)

17. travnja 2010. 09:10

Ma pročitat će oni ali namjerno i ignorirat. I da definitivno zakon koncept za reklamu koji bi bilo šteta ne iskoristiti za sljedeću godinu.

18. travnja 2010. 08:51

Kad sam od sina dobila ovaj link, mislila sam da je rijec o vicu... a onda izuzetno ugodno iznenadjenje i odusevljenje zbog jasne poruke kroz kreativnu ideju. Bravo majstore, tako se razmilja! Jos samo da se tako i djeluje... Bas me zanima hoce li 'nadlezni' bar djelomicno iskoristiti (citaj: pokrasti) nesto ovako dobro.

18. travnja 2010. 10:58

Konačno ideja koja pokazuje ponos na ono što jesmo, imamo, cijeni ljude koji su bili i stvorili nešto!! I želi taj ponos podijeliti i pokazati ga drugima!l Stvarno me oduševilo i ja ću link podiijeliti s drugima. Možda jednom ugledam i spot. Hvala

18. travnja 2010. 22:07

slažem se

pričali su o 100 tisuća, 200 tisuća, miljon ajfon aplikacija...

e, tu mi je došlo da jih priupitam kaj bude sa 30% aplikacija kaj ih Stevo miče iz App skladišta zbog poradi novih pravila pisanja ajfon applikacija...

al kaj bi se z bedakima raspravljal, pa sam bil tiho...

ajbok

18. travnja 2010. 22:23

A nabolje od svega. nakraju je nagradu za najbrže napisani poslani sms dobila osoba koja je poslala sms sa HTC-a XD

18. travnja 2010. 22:37

Sorry Zlodi, ali MobileMe koji spominjes nije must za sync kao sto navodis u postu :) Primjerice, ja ga ne koristim.

19. travnja 2010. 07:25

@Ivan: koji sync koristiš, a da ti radi trenutno, bez da iPhone priključiš na računalo?

19. travnja 2010. 07:58

svaka čast, vuče, ideja je do jaja ;-)

19. travnja 2010. 09:37

E Štef, rekao bih po ovom postu da se fight club nastavio i nakon što je završio...

Iskreno, upravo ovo što si naveo je bio razlog iz kojeg sam odlučio ne otići. U čemu je poanta prepucavanja "moj mobitel ima veći qua od tvojeg"? I iPhone, i Blackberry, i Android, i Windows Mobile i svi drugi modeli i pristupi imaju svog smisla i prednosti (kao i mana), i nekome su prikladniji od nekih drugih.

Svatko će odabrati neki model koji mu odgovara, i biti s njime više ili manje zadovoljan, i onda ga zamijeniti nekim drugim. Ajmo bit malo pametniji pa ne vodit više svete ratove; ali vidim da su danas vitezovi križeve i polumjesec zamijenili jabukama i drugim korporativnim simbolima.

Edukacija ("dođi da ti pokažem zašto meni odgovara ova platforma i zašto mislim da bi i tebi mogla koristiti") ima smisla i dapače je poželjna; a sveti ratovi ("ovo tvoje ne valja jer nema nešto što je cool meni i još trojici korisnika") su loši i štetni.

19. travnja 2010. 17:13

BeBook Neo se prodaje u Hrvatskoj na www.sveznadar.com

19. travnja 2010. 20:36

@ivor: znam, link se krije ispod rečenice u postu. :-)

27. travnja 2010. 23:37

Koje su tri glavne osobine dobrog programera?

  1. Lijenost
  2. Tvrdoglavost
  3. Znatiželja

Mislim da je Michelangelo rekao da on ne kipari, nego samo miče suvišne dijelove s kamena. Ista stvar je i kod programiranja: programiranje nije ništa drugo nego uklanjanje grešaka. A izrada svake aplikacije i započinje greškom: koda uopće ni nema! :)

28. travnja 2010. 13:28

@berislav apsolutno

Sto se clanka tice, nakon 11 profesionalnih godina mogu samo reci +1

28. travnja 2010. 17:17

Slažem se s člankom. Posebice učenje novih tehnologija -- jer se može naučiti i što izbjegavati. Recimo, u nekim povišenim, bistrim, oštrim jezicima :)

6. svibnja 2010. 11:53

ok, ok...da se referiram samo na prvu recenicu posta - nadam se da ces mi oprostiti "nespretne" okolnosti :), a tebi cu se vec nekako iskupiti, sorry jos jednom...

7. svibnja 2010. 11:37

Hvala na linku, za sad su samo 2 od snimljenih 9 podkasta objavljena. Večeras bi trebao biti treći i tako svaki dan, dok ih sve ne objavim. Neki su na engleskom, neki na hrvatskom, ovisno o sugovorniku. Nadam se da će ovo pokrenuti hrvatske podkastere, da ne moram sve sam snimati. :)

9. svibnja 2010. 07:17

pitanjem kako prevesti developera si me natjerao na razmisljanje i trazenje odgovora. nasmijah se citajuci neke nase prijedloge i prijevode (recimo - razvijač :P), ali najblize na sto sam naisla i cini mi se nekako ok je - razvojni programer. kako vam zvuci?

16. svibnja 2010. 13:27

@nina: mene u zadnje vrijeme zbunjuju građevinci koji sebe također zovu developerima. :-)

16. svibnja 2010. 20:21

razvijatelj, normalna riječ

17. svibnja 2010. 07:53

Ja više volim usporedbu iz , koji kaže kako je Git MacGyver, dok je Mercurial James Bond. To sve govori (iako bi još bolja usporedba da je Mecurial Q, a Git spajalica za papir), i to je glavni razlog zašto sam se odlučio za hg umjesto za git.

17. svibnja 2010. 09:07

super ti je clanak, samo cu stati na kontra stranu i reci da meni Git ne rjesava nijedan problem koji imam sa SVNom (osim brzine), ne donosi nijedan novi koristan feature u odnosu na SVN a pritom je beskonacno kompliciraniji i nema sanse da bih mogao objasniti nekom manje tehnicki nastrojenom (npr. dizajneru) kako da ga uspjesno koristi.

tko ima potrebe za git-om, samo naprijed, ne kazem da je proizvod los, samo meni ne donosi nikakav added benefit pred alatom koji je primjetno jednostavniji

-L

17. svibnja 2010. 15:48

Meni je donio (hg, ne git), jer sad lokalno radim commitove koliko god želim a da oni nikako ne utječu na kod na repozitoriju. I pritom mogu vratiti na staro, klonirati, forkati, što god hoću a da to nema veze s centralnim kodom.

I još nešto: ne znam kako je god gita, ali hg ima tako elegantno riješeno HTTP serviranje da je to prava milina. Sa subversionom sam se uvijek mučio do besvijesti da repozitorij bude dostupan na Webu, dok ovdje mogu to napraviti s jednom komandom, i još k tome to može biti repozitorij, a ne samo centralni.

17. svibnja 2010. 20:42

@Berislav: taj članak je iz 2008, znaš li koliko se toga promijenilo od onda? :-)

@Luka: problem je tortoisegit koji je napravljen s idejom da bude što sličniji svn klijentu kako bi tranzicija bila lakša. I napravljen je ofrlje posao. Koliko se sjećam tortoisegit čak i ne podržava staging. Navodno je za windowse puno bolje rješenje .

17. svibnja 2010. 21:37

@Berislav: baš sam naletio na ovo

23. svibnja 2010. 22:21

kad bi vidio tko je te sve projekte radio....dobro je da ne laju te web stranice. Denis se puno zaletio sa svojim pisanjem.

24. svibnja 2010. 07:12

e-recept bi bila zgodna stvar kad bi svaka ordinacija i ljekarna mogle imati osigurane kontinuirani dotok električne energije i DSL koji funkcionira na barem minimalnim brzinama. Na žalost, DZ Zagrebačke županije ima ordinacija u kojima to nije slučaj. Tako da će "crni recepti" (radi se o boji tiskanice) i dalje biti u pogonu.

24. svibnja 2010. 09:27

huh trenutno se previše bavim gornjom problematikom i tu ti se u biti događa puno toga ali ništa što je javno

prvo je elektronički potpis koji postoji i funkcionira, no nije u upotrebi (mislim da su podaci FINAe o korištenju elektroničkog potpisa minimalni), najbolja je fora da se tu mogu napraviti ogromni skokovi vrlo brzo i jednostavno ali država to jednostavno ne želi napraviti

drugo je nešto što se zove SPEUP kojeg možeš downloadati sa ehrvatske (http://www.e-hrvatska.hr/sdu/hr/e-hrv/vijest.html?h=/hr/e-hrv/contentParagraph/0111111111111111111111114c=) koji opet ima neke implikacije na cijeli sustav, a tu je i uredba vlade o uredskom poslovanju...

ukratko, tu je jedna velika papazjanija i nedostatak vizije kao i mrkve i batine da bi se sustav ubrzao

24. svibnja 2010. 13:03

@mrak: koliko znam FINA za svoj potpis ima sistemske zahtjeve koji podrazumijevaju Windows OS i .NET framework. To je #fail.

Ogledni primjer za e-id implementaciju je Estonija: http://en.wikipedia.org/wiki/Estonian_ID_card

Oni su to koristili i na izborima i vidi što piše: The software used in this process is available for Microsoft Windows, Mac OS X and Linux.

Rješenje koje bi radilo na jednoj platformi nije rješenje, već problem.

9. lipnja 2010. 15:45

Što bi ja sebi napravio igru:Renault 19 16v cars ali kako?Znam da treba učiti za to,ali preko kojeg programa to ideeee?Kako to ,,hoda''?

13. lipnja 2010. 09:47

@Igra: Pogledaj http://torcs.sourceforge.net/

25. lipnja 2010. 18:58

Otkad sad taj izraz 'račvanje'?!? To bi bilo nešto kao grananje? Ili nešto drugo (iako mi se čini da nešto drugo nebi imalo smisla)?

25. lipnja 2010. 19:55

Eto tako, malo mi je bez veze kad moram koristiti engleske izraze u hrvatskom tekstu pa onda gledam što bih od hrvatskih izraza mogao upotrijebiti. :-)

Tako je u ovom tekstu umjesto mirror - odraz, a umjesto forkanje - račvanje.

26. lipnja 2010. 07:54

Jesi li siguran da je onda račva (fork) ispravan izraz, nekako mi se čini da bi ovdje grana (branch) bila ispravnija? :-)

26. lipnja 2010. 11:08

U git (i github) terminologiji govori se o forkanju projekata, a projekt unutar sebe se može granati.

26. lipnja 2010. 13:16

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/06/26/0054006.html

ko je napravil dotično smeće ?

26. lipnja 2010. 20:03

@Deda: king-ict tj. tim kojeg su oni angažirali. Nemam previše podataka o tome, ali obrazac mi je poznat: podobna firma odradi milijunski posao na fuš način i zapravo isporuči nešto što nije vrijedno 5% naplaćene vrijednosti.

27. lipnja 2010. 06:18

@vuk: grozota kaj mi je sve gugl izbacil o dotičnoj firmi...

27. lipnja 2010. 17:01

Iako sam i ja općenito za čim više upotrebe hrvatskog vrlo često nema primjerenih riječi i beskorisno je to forsirati ako nejde (doslovni prijevodi znaju ispasti van konteksta i totalno zbuniti kao što se vidi iz priloženog), a dobro je u tekstu onda barem onda pri prvom spominjanju objasniti na što se misli - račva (fork), odraz (mirror). razvijači - developers? Zašto onda ne razvojni programeri, ovako više zvuči kao kemikalija za fotografije... BTW, repozitorij - skladište softvera, zašto to nije prevedeno?

Enivej, da se držimo teme - da li u tekstu predloženi javni fork (račva) ima uopće smisla ako je napravljena za potrebe jednog projekta koji ne može čekati? Razvoj glavnog projekta ide dalje, promjene ostaju u forku i na kraju ih nitko ne koristi jer ostaju u forku neke prastare verzije...

27. lipnja 2010. 17:57

@darkmars: vidio sam za repozitorij, ali nije mi se više dalo ispravljati.

Glede račvanja projekta: git ima jednu zgodnu stvar koja se zove cherry-pick i omogućuje da uzmeš jedan ili više commitova i da ih uključiš u neki drugi branch. Tako da se prastare promjene mogu iskoristiti bez obzira što je razvoj glavne grane otišao nekim drugim putem (jasno ako su se stvari u kodu drastično promijenile to nije moguće).

29. lipnja 2010. 06:01

Nisi spomenuo ključnu riječ: "korupcija".

29. lipnja 2010. 06:57

O kingu i njegovom poslovanju se pričalo i ovdje prije godinu dana, al ne samo o tome http://www.bug.hr/forum/topic/opcenito-o-ict-biznisu/it-korupcija-hrvatskoj-isplati-se-trud/30217.aspx?page=0jumpto=456803sort=ascview=flat

29. lipnja 2010. 13:31

Meni smeta kad pišući o ematici, čak i oni koji je kritiziraju, napišu "sustav vrijedan 5 milijuna kuna". To je možda iznos koji je plaćen za taj sustav, no to nipošto nije toliko vrijedno...

Možda bi za takve velike (i kritične) sustave trebalo uvesti princip plaćanja da se autorima sustava svakih mjesec dana od isporuke isplaćuje dio svote, dok se cijeli iznos ne isplati godinu dana kasnije, a u slučaju problema isplata se stopira dok se problem ne otkloni. Po mom iskustvu, godina dana je ključan period, jer će se unutar njega dogoditi većina rubnih slučajeva koji mogu prouzročiti probleme s radom (nedavno sam imao slučaj gdje je jedna aplikacija krivo preračunavala datume, ali tako da se greška događala samo u lipnju, i slučajno je otkrivena na vrijeme jer je isporuka kasnila i stigao je lipanj :) ).

1. srpnja 2010. 21:49

Ja i dalje ne vjerujem da je King na eMatici digao samo 5 milijuna kn. Naime, kad je pokrenut projekt besplatnih udžbenika, 3 milijuna kn plaćena je dogradnja eMatice za to, pisao sam . Ne bih se čudio da se slično dogodilo i npr. kad je trebalo ubaciti OIB umjesto/pored JMBG-a itd. Vjerojatno su za 5 milijuna kn isporučili sustav koji je sadržavao samo imena i prezimena učenika, pa onda svaku slijedeću tablicu i dogradnju u bazi naplatili posebno...

2. srpnja 2010. 09:19

Negdje sam pročitao (davno) da je ispravno operacijski, i to sam koristio godinama. Ovo objašnjenje mi se čini logično, čini se da bi trebali koristiti operativni.

9. srpnja 2010. 16:05

Ideja je prava ...odlucis li se ista snimit ...javljam se u ekipu

9. srpnja 2010. 16:57

Obozavam boje ali i rasporedivati ...kako po prostoru tako i po plohama ...i ...naisla sam na jedan program ...i ...zacudis se !!?? sto sve mozes sa njime ...sama sebi se smijem ...pa to ja uopce ne radim ...to rade mali zeleni. Dakle, ta prica sa dijevojcicom moze se shvatiti i na ovaj nacin ...ja zapravo to tako i cijelo vrijeme shvacam ...kada vidim kako djeca barataju sa strojem ...sto nebi i ja ?? ...TO JE SVE TAKO JEDNOSTAVNO ...normalno ako imas dobrog vodica- ucitelja ...mozes i sam ali nije preporucljivo jer u to slucaju to traje i traje ......dakle ta prica ohrabruje, potice na upotrebu PC ...zato mi se svidja. Primjetila sam da su amerikanci narod koji OHRABRUJE ...a sad ovo dalje ...maneken to nebi elaborirala jer me to manje zanima ...u ovom trenutku

13. srpnja 2010. 09:36

Potpisujem sve do zadnjeg slova.

19. srpnja 2010. 12:28

Pa nije baš tako crno, kako ti opisa. OpenSuse je odlična distribucija koristim je od 9.3. Pakete koji se isporučuju sa 11.3 vec neko vrijeme imam na 11.2 nisam primjetio da nešto ne radi. imas problema sa fontom, ja ne :) uostalom mozes ga promijeniti.

19. srpnja 2010. 22:57

@nix: gle, to su problemi koji su se meni javili i koje sam riješio, ali strgana rpm baza ipak nije nešto što je uobičajeno (koristio sam razne distribucije koje se baziraju na rpm-u i svih tih godina mi se to dogodilo samo jednom).

20. srpnja 2010. 06:23

suse ko suse.nikad mi nije sjela,nikad je nisam voljel.debian mi jednostavno više leži

20. srpnja 2010. 06:31

A de rec, a kak da se covek odluci izmedju Ubuntu i Mint distre? Mint sa Gnome ili Ubuntu sa Gnome. Koja jest razlika? Ti si expert pa molim te odgovor. Hvala lepa.

Hrvoje, Sidney

20. srpnja 2010. 17:11

@lisica: Mint se bazira na Ubuntuu, razlika je samo u šminci, default paketima i slično. , možda je malo pristupačniji korisnicima, ali u osnovi nema velike razlike.

2. kolovoza 2010. 21:50

Very good point. Je li itko od stranih blogera uopce opazio ovo?

2. kolovoza 2010. 23:01

Ja sam uvijek ostao razocaran kako Sabayonom tako i bilo kojom drugom "bloated" distribucijom. Jednostavno Gentoo je uvijek bio i znacio mogucnost izbora a kod ovakvih distribucija ne samo da imas sve i jedan kernel modul ukljucen,nego imas i software-a za koji nikad nisi cuo a kamo li da ga koristis. Dobri stari Gentoo ili Debian netinst su i dalje opcija br. 1

3. kolovoza 2010. 11:16

Ahem, GnuCash a ne GnuCache. Link ti je ispravan, što znači da je programer u tebi preuzeo kontrolu. ;)

3. kolovoza 2010. 19:17

@Berislav: tnx, ispravljeno, dobro da nisam napisao GnuMeđuspremnik. :-)

3. kolovoza 2010. 20:35

Ne mogu od općeg oduševljenja doći do glasa. ;-)

3. kolovoza 2010. 21:00

I ga je ulovio...

3. kolovoza 2010. 22:36
  • ars technica
12. rujna 2010. 16:32

nedavno sam se poceo ozbiljnije susretati sa zarez-na-pocetku filozofijom i moram priznati da mi se svidja, bas zato sto sam nebrojeno puta popusio foru sa brisanjem i dodavanjem novih redova, osobito u javascriptu

dodavanje jos nije problem jer ti je jasno da moras nastaviti niz, ali u brisanju kada ostane zarez na kraju pa se to polomi samo u smece browserima coughIEcough, to je stvarno timesuck koji ako se moze izbjeci primjenom neke druge tehnike, super

poravnavanje me, unatoc mom OCDu, ne smeta :)

12. rujna 2010. 18:18

U posljednje vrijeme se intenzivno družim sa SQL-om na zadatku preuzimanja gomila podatka iz različitih baza podataka i zarez na početku mi je praktičniji kod razvoja i debugiranja. Sa zarezom na početku lakše mi je na kraj upita dodati "--, *" i po potrebi vidjeti sve kolone, a slično je i sa common table expressions kada zarez na početku uz pomoć komentara omogućuje lako izvršavanje CTE samo do određenog koraka.

12. rujna 2010. 18:32

Mene je navika stavljanja zareza na kraj jednom opalila u glavu u Pythonu, i to na najneobičniji način. Ukratko, trebalo mi je dosta vremena dok sam shvatio zašto sljedeći kod ne radi baš onako kako sam očekivao:

;)

12. rujna 2010. 18:54

@Berislav: tu ti ne bi pomoglo da si stavio zarez naprijed. :-)

12. rujna 2010. 20:06

Meni definitivno zarez na kraju. Jer, u programskim jezicima koji dopuštaju da se na kraju zadnjeg člana niza ostavlja zarez (što uvijek činim), bi zarez na početku značio da na kraju imam jednu praznu liniju samo zbog tog zadnje zareza.

U pythonu bih uvijek pisao:

converted = { 'a': 1, 'b': 2, 'c': 3, }

Alternativa je:

converted = { 'a': 1, ,'b': 2 ,'c': 3 , }

Naravno, to je samo zbog mog običaja da ostavljam zadnji zarez iako nema elementa prije njega.

Drugi razloe -- prirodnije mi je jer u običnom ne-programerskom tekstu nećeš nikad vidjeti zarez na početku. Dakle, nekako je prirodnije ljudskom oku ;)

12. rujna 2010. 20:07

Ops, u drugom primjeru je jedan zarez ostao viška ;)

13. rujna 2010. 07:50

Zarez iza je moja poza (zanimljiv izraz za jednog programera ;-) ), to je nekako old school i ja sam čovjek koji robuje navikama, kao što sam kažeš imaju i jedni i drugi dobrih argumenata, ali navika je navika ... ili kako kažu naši susjedi Slovenci "Navada je železna srajca" ili tako nešto ... :-)

13. rujna 2010. 07:53

Preodgojile me godine rada sa raznim bazama pa su moji zarezi počeli bježati na početak linija :)

Ali zato robujem navici da vitičastu zagradu za početak funkcije pišem u red ispod :) Ovo bi isto mogla biti posebna diskusija.

13. rujna 2010. 08:49

Preferiram zarez na kraju linije jer mi je to čitljivije, a na "zarez viška" pogrešku pazim kod samog pisanja koda i mislim da bi promjena stila bila kontraproduktivna.

13. rujna 2010. 10:37

@vuk: Naravno da bi pomoglo, jer bi onda bacio syntax error. Ovako sam pola sata razbijao glavu da shvatim zašto dobijam listu umjesto stringa... :)

@3kolone: Jel ti to hoćeš reći da vrijedi stari stereotip da programeri ne znaju što je seks? To je možda nekad bilo točno, danas više nije... ;)

16. rujna 2010. 14:29

nemam dvojbi ~ zarez uvijek stavljam na početak

kaj se tiče vitičaste, nju navek devam iza

public static void main(String args[]){

kome tak smeta, nek mu smeta

ima jena poslovica: lošem k i dlaka smeta ;-)

16. rujna 2010. 15:39

Uvijek iza. . Ni varijantu if(2 == a) ... ne prakticiram.

16. rujna 2010. 15:43

@Dado

iz moje prakse:

jednom zgodom je moj čif tjedan dana tražil bug kojega je napravil napisavši if ( a = 2 )

e, onda sam mu rekel da drugi put napiše if ( 2 = a ) pa mu bude javac rekel kako je glup ;-)

pametnom dosta ~ na budalu ne treba trošiti vrijeme...

16. rujna 2010. 15:49

@Deda

A čuj, dogodi se, ali kad godinama kodiraš onda si već programiran ;) za "zareze u prethodnom redu", "vitičaste odmah iza", "fali još jedan =" itsl.

18. rujna 2010. 21:53

Old School - zarez iza.

Iako argumenti za ispred stoje, stoje i argumenti za puno stvari u zivotu (nemoj voziti brzo..) pa ih ne slijedimo slijepo :)

1. studenoga 2010. 00:52

To je više-manje Apple i probao izvesti sa prvim iPhoneom. Za njeg' se nisu mogle raditi aplikacije, nego je postojao nekakvi "web sdk".

Nakon nekog vremena, Apple se predomislio, izdao native SDK, uveo Apple Store, a ostalo je, kao što kažu, povijest.

1. studenoga 2010. 10:13

@Senko: iPhone je smartphone, a i kao takvog dosta veliki postotak ljudi ga koristi kao običan mobitel. Za cijeli taj dio tržište nema smisla raditi smartphone kad oni uopće ne koriste njegove mogućnosti.

6. studenoga 2010. 23:10

FYI. Adobe je prije dva tjedna predstavio budući EDGE, alat za razvoj animacija pomoću HTML-a i jQueryja.

Senchu nisam imao potrebe još koristiti budući se bavim Flexom, no nakon ovako konkretnog posta, morat ću je detaljnije pogledati :)

7. studenoga 2010. 03:32

Odlican post - ja sam se neko vrijeme pred par god dvoumio ExtJS vs RichFaces vs gwt, mislim da je ExtJS pobijedio - makar ima tu jos svega, naravno da znas za http://vaadin.com/home. Animator je svakako dobrodosao, sto kazu css motion magic...

7. studenoga 2010. 15:24

@Ivan Ilijasic: Adobe zbunjuje korisnike, nema li i neki njihov newsletter isto ime?

@ivan: kako se Javom ne bavim vaadin mi nije ušao u vidokrug

10. studenoga 2010. 16:52

Pa, jel google app inventor dobra stvar ili ne? Svaki program ima prednost i nedostatke. Jeli moguce kreirati dobre aplikacije? Jel ih moguce poslije toga prodavati na Android Market-u? Jel moguce postici nesto s ovim programom?

12. studenoga 2010. 01:20

@Arijan: Nije ih moguće prodavati na Android Marketu.

13. studenoga 2010. 15:55

@vuk: Ima :) Po meni je problem što ako imaju previše projekata kojima se bave i ako si developer entuzijast, više ne možeš pratiti što sve rade. Mene je EDGE isto zbunio.

22. prosinca 2010. 21:36

Daj napiši nekaj... Možda prije Božića ;-)

22. prosinca 2010. 21:48

@Deda: budem, navodno sam od danas na godišnjem pa bude valjda vremena.

23. prosinca 2010. 04:56

@vuk: ovaj ti je dobar: navodno sam na godišnjem... slična situacija kot mene...

2. siječnja 2011. 17:15

Hoćemo post! :) Jedan od boljih blogova na domaćoj sceni, a posta ni za lijek. :)

4. siječnja 2011. 09:43

Oh pa ti si živ! :-) Na koju platformu se seliš?

4. siječnja 2011. 19:04

Želio post, dobio post. Ne baš u obliku kojem sam se nadao, ali drago mi je da će biti štiva u ovoj godini. :) Želim što više vremena za pisanje i za potragu zanimljivih tema.

5. siječnja 2011. 00:50

@Vedran: već neko vrijeme gledam da nabacim neki Django blog engine jer sam 'tu najviše doma', ali nijedan mi baš nije po volji. Najvjerojatnije ću nešto svoje sklepati.

@Marko: i ja se nadam da ću imati više vremena za pisanje. :-)

7. siječnja 2011. 01:00

Ne znam što ti je sporno? Postoje (barem) dva bitno različita koncepta i svatko može birati onaj koji mu više odgovara. Nema jednostavnije nabavke programa od one na iPhoneu (appstore). Apple ga sada širi na svoju desktop platformu. Drugi g apokušavaju kopirati. Da je "Linux" jednostavno instalirati ne bi bilo sad ovakvih zajedljivih komentara otvaranja Mac app storea. Dok god "Linux" bude tretirao korisnike kao dummy i očekivao od korisnika posjedovanje doktorata za instalaciju programa bit će tu gdje jest.

7. siječnja 2011. 10:41

@blagi ne stoji ti usporedba, instalacija linuxa bi bila jednaka instalaciji iphone OS-a na iphone/ipad/imac ili sta vec. Instalacija aplikacija na linuxu je doslovno jedna naredba (aptitude install ) ili par klikova u grafickom sucelju.

7. siječnja 2011. 12:20

Ne znam koristiš li iPhone gdje sa jednim klikom i unesenom lozinkom i jednu od aplikacija. Ima tu svega, ali ima i vrhunskih aplikacija. Sve je na jednom mjestu, može se pretraživati. Ne znam da postoji ijedan repozitorij Linux ili Windows aplikacija u kojem je sve tako jednostavno riješeno, lako dostupno. Naredbe na iPhoneu ne postoje. Naredbe su relikt staroga doba, a riječ je o uređaju novoga doba.

7. siječnja 2011. 13:37

yup koristim Iphone (tj koristio sam). Apple store je ok, pogledaj synaptic (linux program) za instalaciju u grafickom sucelju isto brdo aplikacija od potrebnih do nepotrebnih stvari. Bit ovog clanka po meni je otkrivanje tople vode i prezentacijske moci stvari koje se sada koriste na iNecemu, a vec postoje na linuxu zadnjih 10ak godina. Slicna stvar je bila kad je MS predstavio da nova verzija Windowsa ima virtualne desktope koji se koriste na linuxu od pocetka Xwindowsa tamo od 90 i neke godine.

7. siječnja 2011. 19:52

Linuxaška ignorancija. Synpatic je one-touch skidanje/instalacija? Zato je tako popularan i ima tako puno aplikacija. Dajte skinite mrenu s očiju. Linux okolina je komplicirana, a Linux tržište nesređeno. Ne znam kako vam uopće padne na pamet upoređivati jednostavnost apple app-storea i nepostojećeg stora za Linux. Sve je to zbog ondosa prema korisnicima kao idiotima ako nemaju informatički doktorat.

7. siječnja 2011. 21:07

Ne znam tko je tebi komplekse nabio sa linuxom, ali znam dosta ljudi koji ga koriste i sa osnovnom skolom. Uglavnom ovo postaje flame za koji mi se ne da trositi vrijeme. Uzivaj u AppStore-u i pozdravi Jobsa ;)

7. siječnja 2011. 21:30

@blagi: ovdje se priča o dućanu za desktop Mac korisnike, a ne za iOS, i tu nema govora o one-touch skidanju/instalaciju već treba kliknuti par puta. Takva rješenja postoje pod Linuxom.

Zašto tako suvereno tvrdiš da je instalacija aplikacija pod Linuxom komplicirana, a sigurno nisu u toku s aktualnom situacijom. Pogledaj si ovaj video kojeg sam snimio prije par minuta i koji pokazuje kako je lako naći aplikacije i instalirati ono što želiš.

http://www.youtube.com/watch?v=KU4m7SWZVDg

Ubuntu Software Center ti omogućava pretraživanje, trebalo mi je manje od pet minuta da nađem aplikaciju za screen grab, da je instaliram, pokrenem, pokažem kako se može lako pronaći twitter klijent, aplikacija za uređivanje blog postova ili bilo što drugo. Imaš i podatke o tome što si i kada instalirao, kada se što updatealo.

Može li se to uspoređivati s Apple dućanom? Svatko tko zna osnove rada s računalima može naći i instalirati aplikaciju.

7. siječnja 2011. 21:45

Kvalitetan ne-flame tekst na tu temu: http://www.freesoftwaremagazine.com/columns/free_software_road_universal_bundle_powerful_app_store_and_world_domination

Problem sa apt-getom, yumom i ostalima načinima instalacije softvera za Linux je da se na Linuxu sav softver tretira kao sistemski, tj ne postoji standardni način za dodavanje 3rd party softvera, bez da developeri dotičnog idu paketirati svoj softver za svaku podržanu distribuciju posebno.

To sux i upravo tu je App store (ili Android store ili bilo koji drugi store) bitan. Koliko klikova će korisnik napraviti je najmanje važno u cijeloj priči.

7. siječnja 2011. 21:53

@senko ok jasno mi je to u slucaju mobitela. Samo hoce li to znaciti da ce si svaki user na MacOS-u moci instalirati bas svaku aplikaciju? To mi nekako nema smisla pogotovo sa strane sigurnosti. Opet s druge strane i u linuxu mozes dodati sistemske usere koji mogu instalirati pakete/aplikacije

7. siječnja 2011. 21:59

eh da jos jedno pitanje, jel to znaci da ce se svaka mac aplikacija biti u userlandu pojedinacnog usera. Sta sa posebnim slucajevima npr. meni je super aplikacija 2.2, a izasla je nova verzija 2.3. netko tko dijeli racunalo samnom zeli upgrade, a ja ne. Jasno mi je sta autor clanka zeli reci, ali neke stvari ne mogu opstati u oba svijeta. Imas nesta kao windows gdje je u bit skoro svaki user admin i moze instalirati sto hoce ili nesta blize linuxu gdje je samo jedan (ili vise admin u posebnom slucaju) pa samo on moze instalirati. Ovo gore ima smisla za mobitele koji su osobni uređaji, ali malo teze za racunala.

7. siječnja 2011. 22:07

mislim da si u pravu sto stice jedinstvenosti platforme sto se tice developera i ne kompajliranja 10 verzija iste aplikacije za svaku distru. Jedino sto se mozes nadati da tvoja aplikacija postane popularna pa da distre odradjuju posao kompajliranja za tebe.

7. siječnja 2011. 22:10

@blagi "Da je “Linux” jednostavno instalirati..." Prvo nije riječ o instalaciji OS nego jednostavnosti instalacije aplikacija..... Ako znaš za Synaptic onda bi morao znati i za Software Centar koji ima svaka veća distribucija. Btw kažeš Synaptic ti je kompliciran. Teško ti je dvaput kliknuti mišem ???? Za to treba doktorat ?

U "Linux" repozitorijima ima 20 000 aplikacija BESPLATNO. Komercijalan repozitorij nije lako ni pokrenut kad već postoji SVE besplatno ;) App/Mac store je samo repozitorij u kojem moraš platiti svaku aplikaciju. Tako da apple store je samo "revolucionaran" za jabučare......... To je na "linuksu" stara vijest i provjeren način instalacije applikacija koji sad kopiraju. Ne grizite ruku koja vas hrani, grizite jabuku :D

7. siječnja 2011. 22:14

@k

Ubuntu Software Center kaže items available...

8. siječnja 2011. 17:11

Nije pitanje cijene nego kvalitete. Pokazuje se preko iPhone app-storea kako stvari funkcioniraju - jednostavno i u velikim količinama tako da svi profitiraju. Prvi dan rada Mac storea je skinut milijun aplikacija, o čemu Linux zajednica može samo sanjati. Koncept i rješenje su dobri i funkcioniraju. O tome tržište Linuxa može samio sanjati i hvastati se tobože revolucijonarnim izumima. Koncept svaki-user-svoja-najbolja-na-svijetu-distribucija je promašaj za tržišno poslovanje.

8. siječnja 2011. 17:49

@blagi: zar je tako teško priznati da i koncept i rješenje nisu inovativni već da postoje godinama? Pogledaj screencast koji sam snimio ili potražio na youtube-u Ubuntu Software Center.

9. siječnja 2011. 11:26

@vuk: Komentirajući članak koji traži manu u uspješnom konceptu kroz tobožnju neinovativnost naglasio sam nasilni odnos Linux zajednice prema korisniku. Ti ga upravo pokazuješ skrećući pažnju s uspješnog koncepta Mac app-stora (sad i nakon očite valorizacije uspješnosti koncepta prvoga dana) na neki opskurni koncept začahuren u Linux zajednici. Uspoređujući dva koncepta lako se da zaključiti o prednostima i manama. Ti si začahuren u Linux zajednicu, dapače njen si propovjednik i ne možeš vidjeti mane i domete. Inzistiranjem na krivim stvarima i ignoriranjem ukupnog informatičkog tržišta samo me podsjećaš na protraćenih par sati na propovjed jednog Linux popa u Splitu. Uz naslov o suživotu tehnologija udavio me ističući nekakve tobože nepodnošljive mane drugih tehnologija (Windows) i nudeći duha svetoga (Linux) kao spasitelja.

9. siječnja 2011. 12:36

@blagi: a ti pokušavaš dokazati da je tvoje mišljenje ispravno tako što ćeš mene diskreditirati. Ja nisam začahuren u Linux zajednicu i nisam nikakav propovjednik. Doma imam i Linux i Windows i iMac računalo, imam iPhone i vrlo dobro sam upoznat sa svim platformama.

Gdje u članku ja tražim manu? Činjenica je da je Mac App Store pojednostavljena verzija nečega što već postoji. Apple je to odradio na svoj način, korisnike ne opterećuje nevažnim i omogućava im brzu konzumaciju usluge bez suvišnih detalja. U članku čak i stoji da će dućan dobro poslovati ako instalacija bude jednostavna i cijene niže. Što je tu krivo ili netočno?

Kad bih tražio manu onda bih pisao o tome kako npr. ti ne možeš napraviti downgrade aplikacije iz iTunesa. Primjer: izdana je nova inačica koja podržava novu generaciju, ali ti imaš stariji model na kojem aplikacija više ne radi kako treba. Ili ti se jednostavno ne dopada nova aplikacija (npr. novi AccuWeather je lošiji nego stari). iTunes ti ne omogućava vraćanje stare inačice. Postoje načini, ali to je već hakeriranje. Ako će ista praksa biti i u Mac App Storeu onda je to za mene veliki nedostatak. Nekome drugome nije.

Inače ovo je članak o Mac App Store-u u kojem se prodaju aplikacije za OSX, a ti su tu navalio pisati o iOS-u i njegovom dućanu. Koristiš li uopće svakodnevno OSX?

10. siječnja 2011. 02:07

skoro na sva pitanja odgovor je: da ;) osim da postoji sličan domaći projekt koji je uspio. (ili barem ni ja nisam čuo za njega).

razmjena.org je još uvijek u pilot fazi. eksperimentiranje. promociju smo mislili raditi ako sajt zaživi. čini se da nije zaživio.

osim već navedenih razloga mislim da je ključni problem inicijalna+target skupina. većina korisnika na razmjena.org je u stanju rješiti svoje probleme u relativno kratkom vremenu. u slučaju kad to nisu u stanju najčešće ni ostali korisnici neće to uspjeti rješiti u nekom razumnom vremenu. odgovore koji im trebaju naći će na internetu na engleskom jeziku u sličnim uspješnim bazama/projektima.

razmjena.org je pokrenuta s idejom da bi nekom broju ljudi ovakav servis na maternjem/našem jeziku super poslužio. no krenuti u promociju bez već solidne baze pitanja/odgovora je gotovo sigurno osuđeno na propast.

jedan od načina je napuniti bazu pitanja/odgovora prevođenjem najpopularnijih/najprimjerenijih pitanja/odgovora sa uspješnih engleskih sajteva. to još nismo pokušali. ali bojim se da tu neće biti prevelike navale.

u svakom slučaju hvala za super post za našu internu diskusiju što ćemo i kako dalje sa razmjena.org ;)

10. siječnja 2011. 02:11

Drugi problem je što još ustvari i nisu objavili za širu javnost ;) Fixanje pronadjenih problema je malo potrajalo: http://jira.osqa.net/browse/OSQA-446 http://jira.osqa.net/browse/OSQA-455 http://jira.osqa.net/browse/OSQA-482

10. siječnja 2011. 08:01

Samo naprijed u nove pobjede. I pridruzi nam se ovdje. http://exportboomers.blogspot.com/2010/11/drage-kolege-prije-svega-zelim-se.html

10. siječnja 2011. 10:02

Sve drugo na stranu, pa ovo je osim konceptom i (loš) pokušaj kopiranja dizajna Stack* sajtova. Pardoniram, ali sve i da sam znao da ovo postoji ne bih mu više ni prismrdio nakon prvog posjeta s obzirom da je očiti ripoff. Hajd' mamaši, malo više originalnosti, ovo je porazno :-(

10. siječnja 2011. 11:29

Kao što već znamo, izravno kopiranje globalnih rješenja rijetko kad može uspjeti na domaćoj razini, osim ako je model takav da iskorištava lokalne specifičnosti (cf. Kolektiva). Čemu raditi kopiju Quore ili StackOverflowa kad sve odgovore možemo saznati na tim sajtovima? Jedini je preduvjet da znamo engleski, što je danas ionako preduvjet za obavljanje bilo kojeg IT posla.

11. siječnja 2011. 02:02

@vedran originalnost? dizajn? promašio si ceo fudbal... http://razmjena.org je stack overflowa sa svojom defaultnom temom.

@berislav trošak pokretanja i održavanja sajta je u našem slučaju minimalan. iako su male šanse za uspjeh mi mislimo da se vrijedi igrati, pokušavati, pa i fejlati. iz istog razloga zbog kojeg se pokreću wikipedije na malim jezicima i mi smo pokrenuli razmjena.org

11. siječnja 2011. 12:03

Problem je definitivno u tome što svi koji imaju nahođenje prema stvarima koje se mogu vidjeti na razmjena.org (programiranje, administriranje, elektronika, hardveraj) znaju engleski i lakše mogu naći odgovore tamo.

Što znači da razmjena.org (ili bilo koji drugi takav site ... u zadnjih 10tak godina je bilo bar toliko domaćih pokušaja programerskih siteova/foruma) može poslužiti kao podrška zajednici koja se već okuplja oko Razmjene Vještina ("razmjenjivačima"), a puno su manje šanse da zaživi kao stamostalni/veći projekt.

IMHO ono što kod nas ima smisla je i ono što je Berislav rekao - misli globalno djeluj lokalno :-) Lokalni softver općenito ima smisla gdje služi specifičnostima tržišta. Primjeri: - svi koriste globalni MS Office (ili OO), ali hrvatske programe za knjigovodstvo - Groupon nam nema smisla ali Kolektiva (ili neki njen hr konkurent) ima - Tutoriali o programiranju nemaju smisla ali Coolinarika ima smisla

Anyways, kad je već razmjena.org tu i kad ima NEKAKAV sadržaj, ja bih rekao da je sad pravo vrijeme da se gurne u promociju i širenje. Ja recimo nisam imao pojma o siteu dok nisam pročitao ovaj post.

Evo jedna ideja za promociju: kontaktirajte lokalne/studentske/slične udruge s kojima ekipa iz Mame već ionako ima dobre kontakte (jedan primjer: KSET) i nagovori ih se da aktivno učestvuju na siteu.

Druga ideja (to ionako svi rade): ima dosta Twitteraša/FB-ovaca koji su na razmjena.org, tweetajte/likeajte/shareajte, ljudi. Pišite blog postove o tome. Ako je drvo palo u šumi a da to nitko nije vidio, ko da i nije.

Evo ja već jesam (tweetao, ne pao u šumi :-)

11. siječnja 2011. 13:35

@senko: razmjena.org i jest zamisljena za manju grupu razmjenjivaca, a ne kao hrvatski stackoverflow. Kao sto se moze i vidjeti to je nasa mala igracka koja mozda preraste u nesto vece (ako bude volje). Svi koji zele aktivno sudjelovati mogu se prijaviti na razmjena kod lists.iugrina.com.

@vuk: hvala na ovom postu :D Vec smo se bili uspavali

11. siječnja 2011. 13:56

@Marcell Dakle uzeli ste gotov softver bez ikakvih modifikacija koji uz to dolazi sa skinom koji je direktna kopija jednog od najboljih postojećih QA sajtova bez da ste uložili truda barem u minimalne modifikacije layouta pa u startu ostavljate katastrofalan dojam plagijatora. A uz to niste ni promovirali sajt. Reci mi, da li ste zaćuđeni što nije zaživio? :-)))))))))))

11. siječnja 2011. 14:17

@vedran promocija nije rađena jer nismo ostvarili kritičnu masu sadržaja s kojom bi krenuli u promociju. očito da ćemo, prije svega zbog ovog posta, krenuti u neku promociju. "katastrofalan dojam plagijatora"? hahahaha... big faking dil...

11. siječnja 2011. 14:58

@Marcell Očito jest "big faking dil" jer Vam sajt umire u mukama neželjenog pobačenog fetusa :-)

21. siječnja 2011. 13:40

Super popis, taman sam neki sličan mislio slijedeći tjedan staviti :-)

Još bih dodao par stvari:

  • Django Debug Toolbar zgodan za pregled što se točno događa, od SQL upita do templateova.

  • Pip za instaliravanje paketa, ima integraciju s virtualenvom, i čini se da je trenutno ljubitelj Django korisnika (a i developera)

  • Još se nisam igrao s njim, ali ekipa sve čepće spominje gunicorn kao server umjesto mod_wsgi

21. siječnja 2011. 13:59

@Senko: Je, debug toolbar je odličan, a može prikazivati i podatke iz aplikacije na drugom računalu.

Pip mi dolazi u kompletu s virtualenv instalacijom pa ga nisam izdvajao.

gunicorn mi je na todo listi za test. :-)

22. siječnja 2011. 08:32

@marcell

Please, do not feed the troll

http://files.nireblog.com/blogs/ateyavana/files/please-do-not-feed-the-hoboken-trolls.jpg

27. siječnja 2011. 00:30

Apple i Jobs se samo vole hvaliti s time da je to nešto novo i revolucionarno, ne treba se s time previše zamarati, to Jobs i co. stalno priča za bilo koju stvar koju naprave. Vidim i na Mac orijentiranim forumima da ljudi shvaćaju da to na Linuxu postoji odavno već, puno ljudi je i prešlo s Linuxa na Mac. Ono što nas mac korisnike više brine i o čemu se vode rasprave je hoće li app store jednoga dana biti jedini način instaliranja softwarea na Mac računalo.

3. veljače 2011. 02:51

Od svih editora kroz koje sam prošao na svim platformama, Textmate mi se na Macu pokazao najboljim, barem za ono što mi radimo (Ruby, Rails).

Ali isto tako, kad sam tražio windows pandane Textmateu,nekako se taj Sublime pozicionirao kao jako dobar kandidat.

3. veljače 2011. 09:43

Textmate je samo na Macu, postoje klonovi (npr. , ali on se razlikuje od platforme do platforme) i pluginovi za postojeće editore (npr. za Gedit koji je čak i vrlo upotrebljiv).

3. veljače 2011. 10:02

Koristio sam E - TextEditor neko vrijeme, no to jednostavno nije to... Za brže izmjene, na Windowsima koristim Notepad++, na Linuxu Gedit ili vi ako sam zaglavio u komandnoj liniji.

Problem E-TextEditora, između ostalih, je što licenca košta ~ 50 dolara, a ne vidim kako to opravdavaju u odnosu na druge, open source i freeware editore.

Za sve drugo (pisanje softvera različitih namjena) koristim punokrvne razvojne okoline, ovisno o jeziku/frameworku s kojim radim.

3. veljače 2011. 15:05

+1 za south i debug-toolbar. Gunicorn isto obećava. Ako je baš potrebno, ima i dosta kvalitetnih reusable appova: pagination, registration, tagging. django-extensions je isto cool. Iako nije samo za django - selenium za gui testiranje u paru sa djangovim unit testovima je dosta zgodna igračka.

3. veljače 2011. 18:32

Nakon što sam dugo vremena žonglirao između Aptane, Komoda i Netbeansa, nedavno sam otkrio, IMHO, najbolji IDE za PHP+HTML+CSS+JS kod -” PHPStorm (http://www.jetbrains.com/phpstorm/). Sve što sam mogao pomisliti da mi treba PHPStorm ima točno tamo gdje bi korisnik očekivao takvu funkcionalnost. Isprobajte, jer imaju 30dnevni trial, a mislim da još uvijek traje akcija koju sam i sam iskoristio gdje nude 50% popusta. Obavezno isprobati EAP verziju koja je donjela hrpu novosti i pitanje je dana kad će biti izdana kao stabilna verzija. Osim PHP editora imaju i Web strom (PHP strom bez PHP komponente), kao i IDE za dosta drugih jezika. Tko ne isproba ne zna šta je propustio. I da, imaju verzije za Win/OSX/Linux.

3. veljače 2011. 22:13

Jesi li probao Komodo IDE 6? Ispravili su puno buhica u odnosu na peticu, uključujući i spomenute kerefeke s prikazom projekata.

4. veljače 2011. 13:31

@Berislav: nisam siguran, mislim da jesam

5. veljače 2011. 04:10

dodao bih SubEthaEdit - http://www.codingmonkeys.de/subethaedit/ - definitivno tko nije neka proba ovaj lean powerful text editor.

5. veljače 2011. 19:40

@ivan taj je samo za Mac OS X pa ne zadovoljava osnovni kriterij. :-) Da se gleda samo OS X zacijelo bih pogledao i kaj nudi .

@Berislav: probao sam opet Komodo IDE 6. Još uvijek mi je prespor.

9. veljače 2011. 00:11

Znaš što mi nije jasno, a možda mi ti uspiješ pojasniti :)

To reusanje (i ne pretjerano kvalitetnih) brandova, odnosno imena, za nove projekte. ShoutEm nije bio pretjerano uspješan kao Twitter klon, ali je imao neku korisničku bazu. Mogli su ostaviti taj projekt da životari ili ga potpuno ugasiti a graditi SEMAM pod novim brandom. Ovako ostavljaju iza imena novog projekta prošlost napuštenih projekata što je za potencijalne korisnike koji bi se trebali oslanjati na njihov servis vjerojatno gore od servisa koji polako umire prirodnom smrću polunapušten od vlasnika, samo spojen na strojeve koji ga drže u hibernaciji...

9. veljače 2011. 09:41

"na uspjeva prožvakati" - tipić? :) Fina je ideja za izradu ekosustava...

@Vedran Slažem se s tobom da će brendiranje biti najveći problem. Zanimljivo je zapravo što i imaju novi brend u projektu, a to je Mobilizer, ovaj simpatičan lik koji ilustrira cijelu aplikaciju. Bumo vidli...

9. veljače 2011. 19:23

@Ivan: uspijevati (nesvršeni prema svršenom uspjeti)

9. veljače 2011. 23:28

@vuk kako znas da mi se novi AccuWeather ne svidja...bajdvej ocajan je i konfuzan i faking nemogu se vratit na stari...glupi ajtjuns

A sad opcenito o OS-ovima: Najlakse je trazit mane a najteze je ikoristit ih ko prednosti.

Cemu se objasnjavat s "blagim" kad je evidentno da momak nema blage veze o sistemima i jos je jedan od konzumenata danasnjeg stanja uma "šareni artikal" http://www.youtube.com/watch?v=w2DwyWizuhI

18. veljače 2011. 11:26

Shiki lijepo izgleda, ali ja sam nekako uvijek volio skroz svijetle teme. I toolbare/panele na vrhu ekrana... Stari Macovac, kaj ćeš... ;)

18. veljače 2011. 11:29

@Berislav: Onda probaj light equinox temu, više nalikuje Macu nego Shiki. :-)

18. veljače 2011. 12:59

Evo po meni najbolje teme za ubuntu trenutno.

http://www.bisigi-project.org/?page_id=6lang=en

Na gnome-look-u ima dobrih tema ali one su rijetke, a i slažem se da nema dobrih dark tema.

Usto, na deviantart-u se mogu naći odlične icon teme, kao i emerald i gtk teme. Pogledaj i naći ćeš nešto na bisigi-u po tvojoj volji, kao i na deviantartu :)

Pozdrav.

18. veljače 2011. 23:00

ovo za unity stoji, nisam siguran kako je li to dobro za ubuntu :(. sigurno ga u 11.04 neću instalirati djeluje mi malko "prefriško"

kaj se tiče tema, možda orta :). ima ihe nekoliko s recenzijama na http://www.techdrivein.com

25. veljače 2011. 10:25

. Hm, možda im je inicijalni poslovni plan bio da ih netko kupi.

7. ožujka 2011. 20:35

Ima bolji alat od ExtJS. DHTMLX. www.dhtmlx.com

7. ožujka 2011. 20:49

@Sasva: svaka komponenta se posebno plaća, to je teška pušiona, ako razvijaš komercijalni projekt, a ne open source.

Ne bih se složio da je dhtmlx bolji od ExtJS-a. Treba malo pogledati kod, vidjeti na koji način se pišu aplikacije. ExtJS 4 je još veći korak naprijed. Mislim da trenutno ne postoji bolja JS biblioteka za programiranje sučelja web aplikacija.

7. travnja 2011. 08:28

Znaš li za http://tookbook.com/?

7. travnja 2011. 08:45

Prethodni komentar sam poslao čim sam vidio članak, a sad sam ga i pročitao... ;)

Dakle, potpuno se slažem s tvojim stavom. Moram ubaciti par riječi o tome kako se (tradicionalno) formira cijena knjige, jer sam svojevremeno radio u domaćem izdavaštvu.

Dakle, princip je taj da se pretpostavi određena naklada, kao broj knjiga koje se realno očekuju da se mogu prodati, te se izračuna trošak naklade (što uključuje autorska prava, prijevod ako ga ima, lekturu, korekturu, dizajn, prijelom tisak itd). Ukupan trošak se podijeli s brojem komada, te se rezultat množi s četiri; drugim riječima, osnovna marža po knjizi je 75%. To naizgled djeluje puno, ali moramo uzeti u obzir da distributeri -- knjižare, lanci knjižara itd -- rijetko zahtijevaju rabat manji od 40%, a u nekim slučajevima to se penje i do 60%.

Dakle, to je tradicionalan pristup. Od vremena kad sam se ja time bavio (prije petnaestak godina) promijenilo se jako puno toga, i tehnologija je uvela brojne novitete koje razbijaju tradicionalni lanac izdavaštva. Web je omogućio izravnu kupovinu mimo tradicionalnih knjižara; digitalni tisak je učinio nepotrebnim tiskanje naklada unaprijed, već se tiska prema potrebi, koliko je naručeno; a e-knjige, čitači i aplikacije za smartphone i tablete su učinile nepotrebnima same klasične knjige.

Drugim riječima, dio troška kod izdavanja knjiga se nije promijenio (prijevod, lektura itd), ali upravo ono što je utjecalo na najveći dio cijene (tisak i distribucija) je praktički nestalo. Stoga nema razloga da cijena ne bude u razini par kuna po čitatelju, osim jednog, koji je nažalost još uvijek prisutan: strah nakladnika da ne izgube prihode od tiskanog izdanja (a u slučaju čistih digitalnih izdanja poput PokretO-a ni toga nema). Međutim, oni nisu svjesni da je to neminovno i da će se u konačnici dogoditi htjeli oni to ili ne.

Nažalost, nakladništvo je jedna vrlo tradicionalna industrija, i ljudi koji su u njoj nisu lako spremni na radikalne promjene u svojim obrascima ponašanja. Ali promjene su neminovne, do njih će doći u svakom slučaju, bolje je da se na to priviknu što prije.

7. travnja 2011. 11:29

Stav jest u redu, ali računice su i Stjepanu i Berislavu malo promašene.

Da počnem od onoga što je promašeno:

  • većina domaćih (prosjek) knjižnih nakladnika nema natrpana skladišta. Natrpana skladišta što se tiče distribucije knjiga uglavnom imaju veliki knjižari i Tisak. Tako je kako je. Skladište prosječnog domaćeg nakladnika se svodi na malo brdašce knjiga u kutu ureda. Kod knjiga naime nema remitende, a knjižari se bave skladištenjem. Knjižni nakladnik mora manevrirati "skladištem" dok distributivni kanali ne preuzmu knjige, nakon toga haj lajf i obično za svoje potrebe zadržavaju najviše do par desetaka komada pojedine knjige.

  • nakladnici periodičkih izdanja ako uzimaju svoju remitendu iz distribucije imaju natrpana skladišta. To je ujedno i razlog zašto postoji trend odricanja od remitende kod nakladnika časopisa i novina... Ali ovdje ne pričamo o njima.

  • Distributivni troškovi digitalnog izdanja za knjižne nakladnike (opet, kod nas) nisu nužno toliko manji od troškova uhodanih kanala. Sutra će možda biti, danas nisu. No prilično sam siguran da T-Com neće pridonijeti tome, eventualno će kaskati za trendom ako im projekt i zaživi.

Ono što je definitivno pogođeno - cijene digitalnih izdanja bi uistinu trebale biti takve da potaknu impulzivno trošenje. Pokazalo se dobitnom kombinacijom na mobilnim (a uskoro će trend vjerojatno zahvatiti i desktope) aplikacijama, pa čak i u nekoj mjeri kod glazbe, pa nema razloga da koncept ne upali kod knjiga.

7. travnja 2011. 23:06

Ček, nisam shvatio, gdje su nam računice promašene? Sve što si rekao za skladišta stoji, ali gdje smo rekli da prosječni domaći nakladnici imaju prenatrpana skladišta?? (Štef jest spomenuo skladišta, ali u vrlo općenitom kontekstu.)

Jao kako me izludi kad netko ide "ispravljati" druge komentare i onda ne ukaže na baš ništa pogrešno. Koja je to računica točno promašena?

A drugo, kažeš da distributivni troškovi "digitalnog izdanja za knjižne nakladnike nisu nužno toliko manji od troškova uhodanih kanala"... O čemu pričaš? Nakladnici plaćaju distributivnim kanalima u obliku rabata, dakle postotka -- kod digitalnih izdanja taj je trošak fiksni, i neusporedivo je manji u apsolutnom iznosu. Ako si mislio da možda nije manji u postotku, tu si u pravu, ali samo ako su cijene digitalnih izdanja onako niske kako Štef smatra da bi trebalo biti.

9. travnja 2011. 23:21

Pa ne znam baš da je razvijatelj dobra riječ. Moja baka je razvijatelj: Razvija tijesto za kolače... Ovo što je Nina rekla je najbliže i sigurno najpreciznije.

Kad mi pokušavamo stvarati jezik onda odvodnice kuće nazovemo okolokućnim popiškalom. Svinje nazivamo blatobrčkalom, bicikl međunožnim guralom...

Stoga možda nešto bolje ne prevoditi... Pogotovo u programiranju i elektronici. Siromašni smo dobrim knjigama o pojmu "programiranje", pa ne vidim razlog da bi bilo potrebe prevoditi pojmove. Poznaje li itko našu sintaksu programiranja? "Radi", "Radi sve dok je", "Skoči"... Pa onda dolazimo i do pojmova bootloader, usb, wdt... Kako bi to dakle bilo na našem?

Bootloader - Učitavač čizama??? USB - USS - Univerzalna serijska sabirnica WDT - BNP - Brojač nadgledanja pasa?

Da ne govorim o stručnim terminima koju sam nam već usađeni kao kratice programerskog jezika i besmisleno je biti programer na nekom drugom jeziku, osim onoga kojeg je literatura odabrala...

10. travnja 2011. 13:31

Samo da ovo u vezi DORS/CLUC ne ostane bez objašnjenja - Stjepanove prijave predavanja su uredno stigle (obje) i zaprimljene. Prijava je napravljena preko Google Formsa i ne možemo utjecati na svaki detalj oko toga. Bit će nam drago ponovo vidjeti Stjepana sa svojim uvijek zanimljivim predavanjem.

27. travnja 2011. 07:37

Koristim coffeescript već duže vrijeme na aplikaciji koja sadrži dosta javascripta i mogu reći da sam samo i isključivo oduševljen. Iako je prvih 2, 3 dana prošlo uglavnom u onoj live konzoli "try coffeescript" gdje sam natjeravao kod tako da dobijem željeni javascript :), sada mi je ovo jednostavno milina. Istina, uklapam se ovaj profil "rails vam je u krvi", ali i u onaj "programer 8-16", a rekao bih da je coffeescript spas svakome tko misli pisati više od 5 redaka javascripta, pogotovo kad se dođe do pisanja razreda, nasljeđivanja i sličnih "divota" koje nam nudi javascript, a ljepši i čišći kod (bez suvišnih zagrada i vitica) je uvijek lakše i pisati i održavati. Istina jest da se sva magija gubi pretvorbom, ali tada nam magija više nije ni bitna jer smo mi svoj posao obavili (brže i jednostavnije). Iako je točno da debugiramo generirani javascript, uz coffeescript sigurno neće biti sintaksnih pogrešaka u generiranom javascriptu, a logičke je prilično lako uhvatiti jer je generirani kod vrlo čitljiv i jasan. S druge strane, još nisam došao do toga da moram nešto ozbiljno debugirati, a mislim da je to dobrim dijelom i zbog coffeescripta.

Eto, po meni definitivno nešto što treba koristiti, nisam još naletio na lošu stranu :)

28. travnja 2011. 20:08

@Josip: programer od "8-16" se ne odnosi na radno vrijeme već na stanje svijesti - mislio sam na programere koji se isključe nakon što napuste radno mjesto i ne razmišljaju o poslu tj. o programiranju do ponovnog povratka na psoao.

28. travnja 2011. 21:21

Ma ne zelim razlike : ). 10.10 mi je do sad bio najbolji Ubuntu koji se po pravilu ne zadrzava vise od mjesec dana.. on je ostao dosta duze. Bojim se da se vec ovaj vikend prebacujem na Debian ili cu ipak porati nesto poput ovog http://askubuntu.com/questions/22946/how-do-i-install-the-latest-version-of-gnome-3

28. travnja 2011. 22:53

Oni koji žele koristiti 11.04, a nedostaju im neki indicator appleti neka pogledaju

29. travnja 2011. 08:12

Ako ti nekaj nije jasno, pa pitaj Marka idući tjedan. ;)

29. travnja 2011. 11:38

Ja sam se posljednjih tjedana igrao sa Natty betama (ubuntu i kubuntu) i iako mi se ispočetka Unity činio jako loš (toliko da sam išao isprobavati kubuntu) s vremenom sam se navikao. Veći problem je u drugačijem načinu rada, a manje u nedostatku funkcionalnosti (vjerojatno će se i to ispeglati s vremenom).

Unity mi najviše leži kod maximiziranih prozora (panel, traka prozora i glavni izbornik su integrirani u jedno), prebacivanje između prozora mi je nekako najšlampavije riješeno (ne volim baš koristiti alt+tab).

29. travnja 2011. 21:33

Možda nekome pomoge http://www.techdrivein.com/2011/04/12-things-i-did-after-installing-new.html

2. svibnja 2011. 21:42

Na Unityu mi se poprilično sviđa što je menu bar uvjek na istom mjestu, kao i na OS X-u. :) Doduše ja sam isprobao tek par aplikacija otvoriti.

3. svibnja 2011. 09:14

Pozdrav,

moram reći da sam ja stavio tek prvi put linux prije tjedan-dva i brzo je došao upgrade na 11.04 pa mi toliko i ne smeta unity, ali mi smetaju neki bugovi. Recimo, da li ste probali izvaditi neku ikonu na desktop? Meni ne radi, stalno javlja neki error. Kada vučem prozore po ekranu zna trzati, a ne bi smio, i slično. No ajde, naučit ćemo se na to :D... Pa nije ni linux tako loš. Sjetite se samo problema sa windowsima.

3. svibnja 2011. 09:17

Jel radi wow na linuxu? :D

3. svibnja 2011. 09:21

@Boris: radi, probao osobno. :-)

Prekopiraš direktorij s instalacijom iz Windowsa i pokreneš ga uz pomoć wine-a.

3. svibnja 2011. 09:27

@Boris: Koja je grafička? Meni povlačenje prozora ne trza na nvidia niti na nekoj intel-on-board-šuć-muć grafičkoj kartici? Ako je nvidia ili ati ne bi bilo loše instalirati restricted drivere za nju.

Ja imam desktop bez ikona pa nisam primjetio problem. :-)

3. svibnja 2011. 09:50

Grafika je GeForce 7600 GS ... nije nešto ali ne bi smio imati problema... sad update-am drivere, pa ćemo vidjeti...

^^ nitko nema ikone jer ne možemo imati i da hoćemo ;)

13. svibnja 2011. 07:52

Nisam vidio na tvome blog da si se dotakao OpenStreetMapa do sada. Ako nisi pozivam te da se ukljucis u projekt, makar pogledaj malo po openstreetmap wikiju, ako već nisi jako ćeš se ugodno iznenaditi ;)

Cya

17. svibnja 2011. 06:54

Hej, hvala ti na otkriću pik5, izgleda jako zanimljivo, dobar koncept i ne traži poseban softver. Jedino se moram malo poigrati s njim da vidim koliko je prikladan za prezentacije koje ne koriste puno teksta.

17. svibnja 2011. 07:18

@Berislav: iz te kategorije imaš i , a možeš koristiti i

26. svibnja 2011. 09:38

Preciznije, izneseno je (http://youtu.be/RnYkz0ITB8E) DA NIJE trenutno dominantne orijentacije oficijelnih institucija MOGLO bi se instalirati Ubuntu na preko 500 klijenata u KBSD. Ovako su mogućnosti tek testirane, istina na vrlo različitim odjelima i stečena su iskustva, no instalirano i uspješno radi svega desetak Ubuntu klijenata, dok su za sveukupni transfer također potrebna kadrovska i financijska podrška koju TCO izračunom valja opravdati i za ostvarenje osigurati podršku u zdravstvenom sustavu i sveukupnoj zajednici. Z. Papeš

29. svibnja 2011. 09:43

Kakve veze ima don't be evil s tim dali im se nešto isplati ili ne? Zar je netko 'evil' ako odluči ugasiti neisplativi servis? :-)

29. svibnja 2011. 10:19

@Siniša: ne govorimo o bilo kome, govorimo o Googleu, don't be evil je dio slike o njima. Oni imaju hrpu besplatnih servisa, obično korisnici nemaju pojma koji od njih Googleu nešto znači, a koji ne. Njima nije jasno zbog čega se ukida Translate API dok im je i dalje besplatno dostupan GMail.

3. lipnja 2011. 15:18

A taj API je fenomenalan, istina je da da se dosta zlorabi prilikom kreiranja višejezičnih stranica sa lošim prijevodima, ali nisu ga trebali gasiti.

6. lipnja 2011. 12:25

Ja sam se nakon puno muka s Unityjem i G3 vratio na Gnome Classic, i niš mi ne fali... :)

7. lipnja 2011. 08:39

Meni fali Skype ikonica na Classic Gnome-u :-(

9. lipnja 2011. 16:22

Eh, žao mi je (ali samo ponekad:) što sam dvjestotinjak kilometara južnije; u Puli.

Očekujem(o) barem iscrpno izvješće!

12. lipnja 2011. 12:50

Evo gledam na karti je li Milano južnije od Zagreba, u svakom slučaju nije iza ugla. Šteta, zbog ovakvih događanja. Kako je prošlo?

Ali nemam se pravo žaliti, kad sam za sedmicu dana na EuroPython konferenciji u Firenci (od 20. do 26. 6.) http://ep2011.europython.eu/

Usput rečeno, imaš vrlo zanimljiv blog. Pratim ga preko RSS-a.

12. lipnja 2011. 20:29

@puzz: kolega je pisao izvješće, trebalo bi biti objavljeno

@Olja: koliko čujem i čitam svi su bili zadovoljni i žele da se druženje nastavi. Usput rečeno, na EuroPython konferenciji će biti barem jedan koji će ti moći direktno ispričati kako je bilo.

Hvala na čitanju. :-)

21. lipnja 2011. 13:44

Jedina stvar koja mi fali na Linuxu su IE6, IE7 i IE8, sad uskoro i IE9. Sve radim na Linuxu osim testiranja web-ova u Internet Exploreru za koji nisam pronasao nacin kako ih instalirati na Linux.

S obzirom da se bavis webom i s obzirom na razlike u XHTML/CSS/JS u razlicitim preglednicima ne znam kako se nosis sa tim kad moras testirati web u starim M$ preglednicima? Na Windowsima je lako instalirati IETester sa kojim je lako pokrenuti bilo koji inacicu IE-a dok toga na Linuxu nema.

Kako testiras web za IE na Linuxu?

21. lipnja 2011. 13:49

@Miki: za IE6 imaš IEs4Linux projekt, pa uz pomoć wine-a to radi ok pod Linuxom. Navodno je u pripremi i beta za inačice 7-9.

Drugi način je dignuti Windowse u vmware ili virtualboxu.

22. lipnja 2011. 13:14

Da, vmware sam koristio prije, al jako nezgodno mi je kad imam veliku webapp pa svaki put moram kopirati kompletnu stvar na virtualne windowse, pa onda tamo imat instalirat apache server php, mysql... dosta nezgodno. Cak sam pokusavao sloziti shared fodlere u wmvare-u da host i virtualni komp djele isti htdocs folder, znaci da virtualna masina pristupa htdocs folderu pa sam si zamislio da iz virtualnih windowsa pristupim ravno kodu koji je na linux racunalu al nikako nije islo.

IEs$Linux sam probao prije i nije mi nikako radilo dobro, bas cu jos jednom isprobat mozda je bolja situacija sad, i mislim da je dok sam gledao imao podrsku do IE6 a IE7 je bio u beti... idem sad to isprobat.

IEtester mi je najbolji samo on bas nikako ne radi sa Wine tako da od njega nista.

Hvala i ajde malo vise pisi zanimljive teme i razmisljanja imas ;)

22. lipnja 2011. 13:17

@Miki: pa ne moraš ništa instalirati na Windowse, tamo imaš samo browser, a na Linuxu imaš aplikaciju. Imaš virtualnu mrežu i u IE unosiš IP Linux hosta.

25. lipnja 2011. 08:34

Unity = Canonicalov partizanski napad na desktop. Nije prošlo dugo već su ga gurnuli i u AUR

25. lipnja 2011. 12:23

A ja sam ostao na 10.04 i baš mi ništa ne fali! :D

27. srpnja 2011. 08:56

Voleo bih da grešim, ali projektima koji počinju crtanjem znaka, vikijem, AUTHORS i README datotekom ne dajem veliku šansu za uspeh.

Nije li logičnije da prvo nastane neki hakani kod u nečijem ličnom repou koji pokazuje da bi tako nešto bilo moguće, pa mala zajednica koja to koristi, nekoliko programera koji pošalju zakrpe i nove ideje...

3. kolovoza 2011. 09:25

VoipBuster je besplatan, ali samo za prvih 60 minuta.

5. kolovoza 2011. 10:33

To nema apsolutno nikakve šanse. Ali baš nikakve :)

10. kolovoza 2011. 00:11

Bravo! Odlican tekst!

10. kolovoza 2011. 06:43

lijepo si to rekao, slažem se. kada si mlad nije važna komocija, tj. ne bi trebala biti niti bi ju trebalo poticati.

11. kolovoza 2011. 15:17

Dati djeci mogućnost stjecanja globalnog i objektivnog znanja (dakle, pravog znanja) kroz otvoreni kod je ono od čega najviše i strahuju korporacije kao što je M$. Za njih je bitno djecu ukalupiti u njihove normative i stvoriti novu vojsku korisnika koji ne razmišljaju svojom glavom. Takvima se, pak i najlakše upravlja.

Zato, FOSS u škole i to POD HITNO! Dok još ima šanse za buduće generacije ;)

13. kolovoza 2011. 21:33

U pravu si,puno je bolje čitati otvoren kod...

13. kolovoza 2011. 23:01

Po meni čak nije ni bitno koji programski jezik uzeti, bitno da je up-to-date. Svaka čast Basicu ili Pascalu, ali sumnjam da će 5% djece koja nakon svog školovanja budu programirala baviti se tim jezicima.

Budući imam brata u srednjoj, a razlika među nama je 12 godina, znam da je njegovim vršnjacima demotivirajuće gledati klince koji rade Android aplikacije, a oni moraju razvijati kalkulator u Pascalu. Nitko im ne brani da i sami nešto rade, ali ako se djeca ne potiču u startu, na kraju će u svojoj 25-toj jedva čekati penziju.

Naravno, cilj je naučiti djecu razmišljati, no uvjeren sam da bi dosta djece dobilo motiv za razmišljanje kada bi imali priliku vidjeti već gotovo cool rješenje napisano u Pythonu, PHP-u, za Android i kada bi vidjeli da to rješenje ima svrhu.

Ne znam tko će od njih razvijati cool rješenje za 10-tak godina u BASIC-u ili Pascalu...

15. kolovoza 2011. 11:25

Slažem se da Basic treba što prije zamijeniti! Samo u članku baš nije jasno prikazana razlika u otvorenosti Basica i Pythona jer s razine otvorenosti koda Basic i Python modu biti jednako (ne)otvoreni.

Nitko ti ne može narediti da napišeš Python aplikaciju koja nije pod GPL ili nekom drugom otvorenom licencom, isto kao i za Basic, zar ne?

Treba učiti nove tehnologije klincima jer inaće im ubijamo potencijal. Treba ih učiti kako pisati iOS i Android aplikacije a ne Basic :(

15. kolovoza 2011. 11:32

@Valen kao što rekoh na g+-u:

Ne treba sve klince učiti programirati, a one koji će odabrati taj put treba uvesti u svijet programiranje s programskih jezikom koji je jednostavan, ali opet ima velike mogućnosti. Kad postaviš takve kriterije onda vidiš da Basic ne dolazi u obzir jer s njime ne možeš napraviti web aplikaciju (za Python imaš hrpu web frameworka), ne možeš napraviti jednostavnu igru koja će moći iskoristiti mogućnosti računala (za Python imaš PyGame, Panda3d, bindinge za popularne biblioteke - Ogre 3d, igre koriste Python za skriptiranje - Civilization), osuđen si na par libova koje Basic ima. Basic je slijepa ulica, s Pythonom može skoro sve.

Mislim da klinci ne bi trebali pisati jednostavne iOS i Android aplikacije jer Java i Objective-C nisu baš najbolji uvod u programiranje. A ako hoće ući u svije mobilih uređaja onda im je to jednostavnije uz pomoć jednostavne web aplikacije.

16. kolovoza 2011. 07:44

Zamisli da sad naši profesori moraju nešto učiti eee

Naučili malo Basica prije 20 godina, ono što im je potrebno i

ponavljaju samo to, pitaj ih nešto mimo toga - neznaju.

Čast izuzetcima.

17. kolovoza 2011. 21:27

Sada vidim da nisi bio na mom predavanju, no bez obzira na to, članak je super.

17. kolovoza 2011. 21:49

@Valent: ti si bio pri kraju programa (ne radi sad dorscluc stranica da provjerim)? Imam nasljednike, a oni svoje aktivnosti pa sam morao pobjeći da ih vozim. :-)

19. kolovoza 2011. 11:32

PPK ima zanimljivu analizu na http://www.quirksmode.org/blog/archives/2011/08/webos_is_dead_l.html

20. kolovoza 2011. 18:28

U biti, ako se pogleda "Poziv na nadmetanje" u Narodnim novinama vidi se da su dokumentacija za nadmetanje nalazi online na Carnetovim stranicama. Na stranici 14 je definirana specifikacija trazenog uredaja.

Link na dokumentaciju: http://www.carnet.hr/o_carnetu/javna_nabava?news_hk=10331news_id=1713mshow=89850#mod_news

21. kolovoza 2011. 12:47

A malce si razvozio, onda je opravdano ;)

23. kolovoza 2011. 08:02

Moram priznati da ni ne razumijem silnu potrebu za native aplikacijama kad se sve jednako dobro može napraviti i kao HTML aplikacija?

25. kolovoza 2011. 17:10

Glavni argument napada autora članka na CARNet je njegova neinformiranost vezano uz javnu nabavu. CARNet od svojih prapočetaka uvijek javno i besplatno objavljuje dokumentaciju za javna nadmetanja na svojim stranicama. Na koji se način vrši izbor ponuđača i ima li preferiranih o tome se da raspravljati :)

Nisam ekspert za tabletiće pa to neću komentirati.

p.s. Aco prijatelju stari pa di si :)

25. kolovoza 2011. 17:48

@Mario Viljac: u obrascu poziva na nadmetanje postoji stavka . Uobičajeno je da se za svaku nabavu na tom mjestu navede URL gdje se nalazi profil naručitelja. U spomenutom obrascu ne postoji nikakav link. Umjesto da se mene optužuje za neinformiranost trebalo bi informirati nadležne za javnu nabavu da ispunjavaju obrasce u potpunosti. ;-)

4. listopada 2011. 08:43

Moj stav je već duže vrijeme da budućnost društvenih mreža leži u ostavljanju centraliziranog modela, pa čak i polucentraliziranog kakav koristi Diaspora, i potpuni prelazak na peer-to-peer. Svatko od nas, bio on na Facebooku, Twitteru ili nigdje, ima svoju društvenu mrežu, a to je njegov popis kontakata u mobitelu ili mail aplikaciji. Zato je logično da i softver za društvene mreže bude baziran na osobnoj "umreženosti" svakog pojedinca, umjesto da to prepuštamo nekom drugome.

Imam čak i neke ideje po tom pitanju, možda bismo mogli na neku kavu jedan dan pa da to malo prodiskutiramo... ;)

21. siječnja 2012. 09:54

Pretočiti knjige u format čitljiv samo na Apple računalima je pomalo blentavo...

27. siječnja 2012. 21:43

Dali imas negdje url na prezentaciju od Jan W. Ovaj url koji si stavio, to jeneka jako stara prezentacija iz 2008

9. veljače 2012. 11:42

Pišeš o nekoliko vrlo različitih (iako povezanih) tema, i sve što si napisao stoji. Upućen sam i osobno uključen u ovu priču dosta godina, i imam dovoljno argumenata za biti najoptimističniji do sada. Jedna pomalo nespretna formulacija u Planu Vlade ne znači da ključni ljudi ne shvaćaju bit stvari. Teško mi je prenijeti sve u kratko, ali o tome je više bilo govora na nedavnoj skupštini HULK-a. Napomenuo bih samo jednu bitnu stvar - tvrdim da su u Vladi, točnije Darko Parić i njegova Uprava za informatizaciju, spremni za otvoreni kod; pravo je pitanje jesmo li mi spremni i stručni dovoljno im pomoći u pripremi i realizaciji.

9. veljače 2012. 11:51

Ja sam dosta upoznat s time kako stvari stoje u praksi te koje su najveće boljke informatizacije javne i lokalne uprave. Tu bi trebalo napraviti radikalni zaokret i u tu priču uključiti otvoreni kod. O detaljima budem napisao novi post za dan-dva. Problem je u cijelom brdu preplaćenog, vlasničkog softvera koji najvećim dijelom izbjegava postupak javne nabave.

9. veljače 2012. 12:08

...i to će se promijeniti (mislim na javnu nabavu). I to je još jedan (bitan!) dio šire priče o otvorenom kodu.

9. veljače 2012. 12:49

Dostupan je cijeli članak na Poslovnom o tom . Ono što je Darko Parić odgovorio na pitanje je na tragu onoga kako bi to trebalo raditi.

29. ožujka 2012. 06:55

To samo znači da ima još dosta prostora za nove servise s boljom implementacijom... :-)

12. travnja 2012. 01:13

Razmišljao sam, ako bi Instagram ugrozio Facebook IPO, ovo je odličan damage-control, plaćen verovatno pretežno akcijama.

12. travnja 2012. 06:44

"I could build Instagram in a week"

A koliko bi mu vremena trebalo da skupi isti broj korisnika ?

16. travnja 2012. 10:49

A zar je Facebook aplikacija koja ima samo jednu funkciju. Sada ih ima već 10 ali neke su neslavno propale. Ostale se dobro drže naročito Zynga na koju otpada 70% posjeta a nema nikakve veze sa Facebookom.

Mislim da je teorija pogrešna. Ispravna teorija o uspjehu je puno prozaičnija, ljudi se naprosto nalaze u blizini financijera koji su spremni uložiti veliku lovu, a mediji po defaultu takve vijesti masovno šire. Mislim da je to 90% uspjeha Instagrama i ostalih sličnih. Nije valjda da su ovi u Silicijskoj Dolini toliko pametniji od cijelog svijeta i da drugdje nema talentiranih, jer prema popularnim servisima ispada da je 90% njih iz silicijske doline. Mislim da to nema veze sa kvalitetom nego okolinom koja podržava sve pa i promašene startupe

17. travnja 2012. 18:34

@Dagge: Facebook nije u toj kategoriji. Ovo je savjet malim timovima koji idu s malim projektom koji rješava jedan problem. Raditi konkurenciju Facebooku je suluda zamisao. Pa vidite da čak ni Google sa svim svojim genijalcima i novcem ne uspijeva.

Jedan od razloga zašto oni (Silicijska dolina) uspijevaju je taj da se ne boje pokušati i ne boje se neuspjeha i toga da će ih on obilježiti za čitav život.

Jasno važna je tu i blizina financijera koji ulažu i svjesni su toga da će tek 1 od 10 ulaganja možda uspjeti.

29. travnja 2012. 21:40

To je to. No ima tu još podvarijacija na temu, evo jedne o kojoj sam danas baš pričao s ko-developerima; imamo 2 tipa početnika developera koji ne zadrže posao, jedna skupina je dakako ona koja ne voli taj posao i jednostavno odustaju prerano, nemaju strpljenja prčkati po kodu i otkriti gdje je zapelo, a nije im ni do posla stalo pa kažu ..." ma ja to ne znam, nemre se to ", razlog njihovog nezapošljavanja ne moramo razjašnjavati.

Druga je skupina zanimljivija,a to su "by the book" školovani developeri koji su kod kuće uz ogroman suvišak vremena razvili jedan program, koji za VRLO jednostavnu funkciju troši tisuće linije koda, to su štreberski developeri koji i za najmanje zadatke idu proizvoditi masterpiece code, oni pak dobiju otkaz jer ne stignu isporučiti program niti na treću odgodu roka.

Poanta je da se programiranje od prije 6 godina promijenilo u rapid paradigmu. Osim znanja programiranja, dakle supstrata, danas je jednako važno znati postaviti projekt tako da se iskoristi što više tuđeg koda tj. da se smanji broj radnih sati uloženih u projekt, a da projekt zaživi u produkciji.

Ekipa koja NEMA niti jedan program u produkciji, ne bi se smjela zvati programerima. Jedno je znati programirati, a drugo je znati programirati u realnim (nepovoljnim, strogim, čak drakonskim) uvjetima.

30. travnja 2012. 12:38

@wolf Koji je tvoj komentar na: http://www.halfsigma.com/2007/03/why_a_career_in.html

30. travnja 2012. 13:19

Nemam vremena sad sve čitati, proleti sam, čovjek predlaže pravo umjesto programiranja, ima li se tu kaj komentirati? :-)

Koliko vidim ono što on navodi kao razloge protiv uglavnom se odnosi na lošu radnu okolinu, a stalno učenje novih tehnologija meni nije razlog protiv.

30. travnja 2012. 16:12

Jedan moj prijatelj često kaže da se glazbeni kritičari obično regrutiraju iz neuspjelih glazbenika.

1. svibnja 2012. 09:08

Olegov komentar je ili sarkazam ili vrhunsko neznanje. Kao što kažeš danas su developeri itekako tražena roba, najviše zbog razvoja mobilnih platformi, kao i društvenih mreža. I za to dobivaju lijep novac (barem u normalnim razvijenim zemljama), što bi i trebali. Osobno mislim, nakon što sam i sam iskusio taj posao u privatnom sektoru, da je to najgori posao u hrvatskoj u IT branši koji se može raditi za privatnika. Postaneš rudar, zadnja rupa na svirali, od kojeg se očekuju iznimni rezultati u iznimno kratkim rokovima s time da si plaćen kao i onaj koji "babama" u računovodstvu pokazuje kako umetnuti link u wordov dokument. A ovakav komentar "nije bogzna što" može samo doći od čovjeka koji je ili ljubomoran što ne zna programirati, ili stvarno nema pojma što to danas znači.

4. svibnja 2012. 00:08

"danas je jednako važno znati postaviti projekt tako da se iskoristi što više tuđeg koda tj. da se smanji broj radnih sati uloženih u projekt, a da projekt zaživi u produkciji."

Nice try :-))

Ja sam od programatora koji je samostalno na projektu radil dvije godine svojedobno dobil source jer je dobili ili dal otkaz ~ pa to krpam svako malo ~ idijot nije shvatil osnove TCP/IP komunikacije kao ni pojam client/server komunikacije... Predložil sam refactoring cijele app pa mi je rečeno: "Dok radi, ne čačkaj!"

A eto, svejedno čačkam...

Ima svega ~ još uvijek me drži napraviti blog sa primjerima sranja iz tog projekta ~ nešto kao The Daily WTF ;-)

4. svibnja 2012. 14:37

Nikako ne mogu da posaljem poruku . gmail zavisne na ucitavanje i kraj! Sta da radim

6. svibnja 2012. 03:42

http://www.24sata.hr/internet/zasto-programeri-nemaju-svoj-sindikat-i-ne-misle-o-tome-264464

7. svibnja 2012. 14:18

Inače, što bi na kraju sa razmjena.org i velebnim planovima "neke promocije"? :)

15. lipnja 2012. 14:57

Wow, marvelous blog layout! How long have you been blogging for? you produced blogging look easy. The overall look of your web-site is fantastic, as well as the content!

17. lipnja 2012. 10:22

Da Oleg zna išta o struci o kojoj piše, misliš li da bi radio kao novinarsko piskaralo ili u toj istoj struci? :)

18. lipnja 2012. 07:48

Bilo bi bolje da si granice razreda stavio po 5 godina, ovako anketa gubi smisao tvog pitanja tj. čak bih rekao da nije mjerodavna.

Evo i objašnjenja i zašto. Pitanje ti počinje sa: "nitko pametan ne programira poslije tridesete"

Pošto si razred stavio između 26 - 35 godina, ovih 64% svi mogu biti ispod 30 godina i to to iz ovakve statistike nikada nećeš vidjeti.

Usput i te godine si mogao bolje poredati, tj. da idu od manje prema više.

U svakom slučaju, zanimljivo je vidjeti da je samo 10% ljudi iznad 36 godina.

Ja osobno imam 28, skoro 29 i često idem po raznim developerskim grupa konferencija, okupljanjima. I mogu reći da uglavnom spadam u 20% starije populacije.

Odoh i ja ispuniti anketu.

20. lipnja 2012. 08:46

Da, slažem se sa Sašom da su granice loše postavljene, ali anketa je isključivo vezana za facebook stranicu, a ima hrpa programera i ljudi koji se bave programiranjem koji ne posjećuju takve gluposti. Anketa zapravo odgovara na pitanje kolko godina imaju posjetioci te grupe.

A kaj se tiče Sašinih konferencija i okupljanja, to samo pokazuje da se mlađi vole okupljati, stariji nemaju takve potrebe, naprave svoj posao, dobiju plaću, idu doma ženi i djeci, ne na neka okupljanja.

Tak da, anketa je vrlo subjektivna i ne može se indukcijom preslikati na sve programere. Govori samo o stanju u uskoj grupi ljudi.

20. lipnja 2012. 08:54

Slažem se sa kritičarom. Koji je Oleg element u ičemu? Autoritet za kaj? Za sranja bez osnove? On da piše o programiranju i ne znam čemu? Pa nema on pojma o tome, egomanijak koji misli da je najpametniji na svijetu. Šteta kaj uz svu tu svoju pamet i slobodno vrijeme (bil sam neko vrijeme u novinarstvu, pa znam kolko ima slobode) nije završil neki fax, pa da pokaže da je za to sposoban. Nek on bude sretan da ga je Bug zaposlil, di bi taj našel posao drugde. Šteta kaj je kod nas novinarska struka (nažalost sve su, osim pravnika i doktora) na tolko niskom nivou, čemu svi novinarski faxevi, kad se može biti novinar i sa SSS i misliti da si neki autoritet.

25. lipnja 2012. 14:37

Da, slažem se je trebalo dodati još jednu granicu, ali ne više od toga.

@Sasa: na okupljanjima su mladi u većini zato što oni stariji imaju više obiteljskih obveza, malo drugačije prioritete. Neki od njih čak i misle da više ništa ne mogu naučiti. :-)

@nameless: anketa nije vezana samo uz Facebook stranicu, objavljno je i na Twitteru i koliko vidim po refererima s Facebooka došlo je tek 1/5 posjetitelja, puno više ih je s Buga. Tako da je tvoja pretpostavka na klimavim nogama.

3. studenoga 2012. 06:46

Istina. Ja sam isto od onih kojima se sviđao unity na 10-tki i opraštao sam pokoji bug nadajući se da će stvar postati brža i stabilnija. Ništa od toga ;(

Ugllavnom, prešao sam na mint i sad sve radi besprijekorno.

3. studenoga 2012. 09:55

I ja sam razmišljao o tome, čak se ga i probavao jedno vrijeme, ali kako se bazira na Ubuntuu u osnovi nema neke razlike. Kritični problemi i bugovi su im isti (npr. imao sam probleme s driverima za wi-fi, printanjem, NVIDIA driverima), a okruženje postavim koje hoću.

6. studenoga 2012. 07:31

Hm... Čudno. Ja u principu nisam imao nekih većih problema, meni je jedini problem Unity. U stvari, na jedinom laptopu s Ubuntu-om trenutno imam Xfce, ali mi ide na živce jer i dalje imam Ubuntov bloatware login screen i kad se logiram. Ako se i vratim na ubuntu (a kao što rekoh, osim Unityija meni je više-manje OK) onda ću si obavezno instalirati xubuntu.

26. studenoga 2012. 07:54

Stjepane, hvala na pohvalama :)

17. veljače 2013. 13:28

Pročitaj si malo post, nemaš NITI JEDNOG VALJANOG RAZLOGA zašto ne koristiti MEGA. I vidim da si neupućen, malo se informiraj na internetu jer vidim da dosta toga još ne znaš

17. veljače 2013. 13:43

U tvojem komentaru nema nijednog valjanog argumenta koji bi potvrdio to što tvrdiš.

22. veljače 2013. 09:50

Koliko sam ja shvatio, 0.001% datoteka na Megi što krše autorska prava su one datoteke koje su prijavili ljudi koji su im pristupili putem ključa koji je netko dijelio na internetu.

Ovo i dalje ostaje problem za pirate. Ako želiš shareati - moraš ubaciti ključ u link. Dakle - i dalje si odgovoran za stvari koje dijeliš na javnim mjestima. Jedina stvar od koje Mega štiti korisnike je u slučaju ponovnog raida na njihove servere kada se ne bi moglo prišiti određenim korisnicima određene piratske sadržaje i njihovo posjedovanje.

Mislim da su ljudi krivo skužili koncept cijele priče. Vjerujem da ih se dosta navuklo na neku utopističku ideju da će im Mega omogućiti slobodno dijeljenje bilo kakvih sadržaja s bilo kim.

Duplikati i njihovo otkrivanje mi nisu jasni. Naletio sam na YCombinatoru (https://news.ycombinator.com/item?id=5084261) na neko objašnjenje, ali vjerujem da nitko osim Kima i ekipe ne zna što se točno događa. Umjesto da je Dotcom potrošio 15 minuta predstavljanja Mege na show s helikopterima i mačkama u uniformama, mogao je nešto bolje objasniti uvjete korištenja.

Osobno sam protiv stavljanja bilo kakvih privatnih dokumenata u oblak bez prethodne vlastite enkripcije. Sve drugo je rekla - kazala.

Ono što je Kim dobro ponudio, zbog čega koristim Megu, je puno prostora na nebu za malo novaca. Uvijek će postojati stvari koje je prihvatljivo bubnuti u oblak, a za to Mega dobro odrađuje svoj posao.

9. ožujka 2013. 15:05

Kže članak: "... iz Vlade kažu kako se za održavanje , godišnje u prosjeku izdvaja 2,8 milijuna kuna." Dakle, nije samo mojauprava.hr. Ostalo se slažem...

9. ožujka 2013. 15:52

@Josip: da u pravu si, ali piše i da je vrijednost projekta milijun kuna pa je izračunato da je ušteda 1,8. Znači li to da će gov.hr zamijeniti vlada.hr, mojauprava.hr i još pokoju stranicu? Hm...da, sudeći po ovom tvitu: .

9. ožujka 2013. 23:15

Jako dobar članak, pogotovo ovaj poziv za objavu troškova. Ali vlast (bilo koja dosadašnja) zapravo ne želi transparentnost jer bi puno toga bilo vidljivije. Slažem se sa svim, jedino ja nisam imao problema s registracijom na NN (ne sad nego nekad prije kad sam se registrirao). Bili su potrebni podaci o firmi, ali mogu bez problema gledati dokumentaciju.

BTW - ja sam jednom Vladi na FB predložio da zaposle jednu osobu koja bi gledala NN i upozoravala kad uoči nešto nelogično ili preveliku potrošnju. Da idu samo na jednostavns slučajeve i tako spriječe kupnju jednog skupog auta - isplatili bi četiri godine rada te osobe. Nisu odgovorili konkretno, klinci koji vode FB nisu sasvim ni shvatili što predlažem. Iz drugog pokušaja tražio sam samo da kažu je li ideja dobra ili ne, to nisu komentirali...

10. ožujka 2013. 00:52

@vuk: cilj ovog projekta je da se na domeni gov.hr nađu današnji portal www.vlada.hr, sva ministarstva (dakle www.morh.hr, www.mingo.hr, www, mps.hr itd itd) plus mojauprava.hr

dakle radi se o integraciji današnjih 1+17+1 portala na jedno mjesto, od tuda proizlazi i ušteda primarno u godišnjim održavanjima jer svako ministarstvo plaća svoju web agenciju za svoj web.. Neki od tih webova su zahtjevni i događaju se promjene i unapređenja svake godine, a neki samo objavljuju po koju objavu tjedno i to im je doseg korištenja.. u novom sustavu oni mogu biti faktički jedan kategorija...

Ja sam jednom računao, npr na vlada.hr se nekada dnevno objavi oko 200 mb novog sadržaja, toliko nema cijeli web nekog ministarstva...

Izazov je ipak kako prikupiti kvalitetne sadržaje i dobro ih razvrstati da se zbilja postigne cilj "jednostavno do svih informacija". Portal mojauprava.hr je u potpunosti zakazao u tom pogledu, on je trebao biti središnji gateway do informacija i usluga javne uprave (bez političkog dijela sadržaja - to pripada na www.vlada.hr), ali jedva da netko zna da postoji - dakle em nije brend zaživio, em ministarstva ne respektiraju njegovo postojanje pa jedva da jave nove usluge i sadržaje do toga da je u prvom ideji hitro.hr trebao biti one-stop-shop za sve, na kraju je postao samo za registraciju doo i obrta itd.. Ma totalna jedna zbrka...

16. ožujka 2013. 21:35

E ovaj članak me baš razočarao. Daj nađite mi odgovor, Evo trčim da tebi pronađem alternativu ;)

Šalu na stranu, evo i ja se pokušavam sjetiti da li je Wolfwood bio prvi blog kojeg sam dodao u prastari google reader. i onda u google readeru vidim da je Wolfwood napisao članak o gašenju google readera. Super reko, legenda je sigurno pronašao način kako nastaviti koristiti google reader nakon što ga google ugasi.

Koje razočarenje nakon čitanja ;) Ipak će matorci morati da uvježbavaju nove kombinacije tipki ;)

16. ožujka 2013. 23:04

Meni je NewsBlur takođe šaren, mada sučelje na http://dev.newsblur.com deluje upeglanije. Smeta mi što prikazuje i pročitane članke u prikazu fida.

Sa druge strane http://theoldreader.com deluje savršeno. Nedostaje mu Android aplikacija da pokrije moje korišćenje Readera.

17. ožujka 2013. 10:53

@Name (required): http://theoldreader.com/ ti ima istu kombinaciju tipki pa tu možeš izbjeći navikavanje. Jedino kaj svi rss readeri imaju navalu korisnika pa se rijetko koji može normalno koristiti (u slučaju novih korisnika).

17. ožujka 2013. 16:19

Feedly koristi Google Reader kao primarni backend, te svoj vlastiti Google App Engine kao sekundarni backend (project Normandy) za transparentan prelaz kad bude Reader zaista ugasen. Dakle, Feedly je OK izbor.

17. ožujka 2013. 22:09

Možda zadovoljava sve želje? Nisam još probao, ima vremena do 1.7.

18. ožujka 2013. 11:23

@Dinko da Feedly izgleda ok, nadam se da neće imati problema s prelaskom na svoj backend.

@BluesBoy koliko vidim TT sučelje ima klasičnu podjelu na tri dijela (kao što je to u mail klijentima) što mi daje naslutiti da ima ima viška klikanja

1. kolovoza 2013. 18:25

Pitanje je koliko ljudi od tih 420 tisuća je aktivno? Čini mi se da veliki broj ljudi je sa Readera prešlo na 10ak alternativa isprobavajući ih sve do 1.7. kad su odlučili koje će koristit. Oni servisi koji nisu odabrani ostali su sa stotinama feedova po useru koji se možda nikad neće vratiti, ili samo jedanput mjesečno da im se ne ukine račun.

Na nečiju žalost, a na nečiju sreću, ukidanje Readera je donijelo kišu novih RSS readera gdje svaki obećava da je on pravi nasljednik, no ljudi ne žele koristiti nešto za što postoji mogućnost da se ugasi zbog manjka financija. Iako postoje brojni servisi koji se samo plaćaju, upitno je koliko ta poslovna politika je održiva na duge staze.

Inače koristim feedly, ali sve se bojim da će i on krenuti na premium model. Druga alternativa je InoReader, ali i njega bi mogla zadesit sudbina Old Readera.

7. kolovoza 2013. 09:24

Ipak se neće dogoditi najavljena promjena s The Old Readerom. Najavljen je i poslužitelji se .

23. listopada 2013. 09:00

Ako vam je nestao sat i datum iz panela:

7. studenoga 2013. 11:16

Hehe, to me sjetilo: http://www.svaki-km-hrvatske.com/ :-)

18. studenoga 2013. 14:58

Nisam još kupovao nijedan Bundle, ali jesam nekoliko igra na Steamu.

Imam Euro Truck Simulator 2, Half-Life, Rochard i Football Manager 2014. Sve ove mogu toplo da preporučim.

I potpuno se slažem sa poslednjom rečenicom u članku!!!

5. prosinca 2013. 12:52

Najviše kupujem igre sa GOG-a. Ipak ima najveći naslov igara koje bi rado odigral i naslova koji vraćaju u djetinstvo pa tako zahvaljujući GOG-u uspjel ponovno odigrati Return to castle Ravenloft.

27. kolovoza 2014. 21:23

I added half and half to my coffee in the 2nd week which is a major no, no on this diet and I stayed at the same weight for the week. For the first two days, you can eat as much as you want of anything you want. It is released by the placenta when the fertilized egg is implanted in the uterus.

22. rujna 2014. 09:05

Imas pravo, skroz je ne user-frendly. Pitam se ima li to veze s tvrtkom iz footera :)

Nadam se da ce se s data.gov.hr to elegantnije rijesiti...